Apsorpcija sredstava iz EU fondova u ovoj godini – povući će se 2,7 milijardi kuna manje od planiranog

Uz riječ reforma, pojam EU fondovi vjerojatno je najkorišteniji izraz svih političara u Hrvatskoj u posljednjih godinu, dvije, pa tako u svakom medijskom istupu, bili oni na vlasti ili opoziciji, ističu važnost povlačenja sredstava iz EU fondova. I zaista, oni su važan instrument jačanja gospodarske aktivnosti u RH i dostizanja razvijenijih članica EU. No, posljednjim rebalansom proračuna kojim je ministar Marić razveselio radnike omogućivši isplatu većih božićnica i regresa a koje poslodavci mogu ali i ne moraju isplatiti, jedan dnevni list je malo detaljnijom analizom rebalansa došao do zaključka da će Hrvatska u ovoj godini iz EU fondova povući gotovo 2,7 milijardi kuna manje nego što je Vlada planirala. Prema navodima lista, to su potvrdili i sugovornici iz vladinih krugova.

Iznos koji se ove godine planirao povući bio je 13,6 milijardi kuna, no rebalansom proračuna taj iznos pada na nešto više od 10,9 milijardi kuna. Ministarstvo financija dalo je i obrazloženje da je do toga došlo zbog "izmijenjene dinamike povlačenja sredstava iz fondova EU". Ili prevedeno na zdravo seljački, Pozivi na dostavu projektnih prijedloga se odvijaju suviše sporo, dinamika raspisivanja poziva nije zadovoljavajuća, predugi su procesi provjere prihvatljivosti prijavitelja, aktivnosti i ukupne evaluacije pristiglih projektnih prijava.

Da ne bi bilo zabune, konzultanti te korisnici fondova EU koji su prošli taj mukotrpan proces, i oni koji će u to tek krenuti, upozoravaju na te probleme već godinama.

Iako bi se očekivalo da je smanjenje sredstava na prihodovnoj strani za 2,7 milijardi kuna zvono na uzbunu, u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU nemaju razloga za nezadovoljstvo, jer prema njihovim riječima: "Dosad smo ugovorili oko 55 posto cjelokupne alokacije za proračunsko razdoblje od 2014. do 2020. godine, koja iznosi gotovo 10,7 milijardi eura, a na početku našeg mandata udio ugovorenih sredstava iznosio je samo 9 posto. Nastavimo li ovom dinamikom, vjerujemo da ćemo do kraja mandata uspjeti iskoristiti cjelokupnu alokaciju".

Moglo bi se reći da to i ne izgleda tako loše, no valja promotriti i drugu stranu. Do 30.9.2018. godine isplaćeno je 26,5% ugovorenih sredstava, odnosno isplaćeno je samo 14,5% od ukupno alociranih 10,7 milijardi EUR, a što se lako može provjeriti na Internet stranici strukturnifondovi.hr. Prema tome, od ugovorenih sredstava do stvarno isplaćenih i utrošenih sredstava dug je put i to samo potvrđuje da Hrvatska još uvijek nije stvorila efikasan mehanizam za uspješno povlačenje sredstava iz fondova EU, a time i mehanizam koji bi omogućio dostizanje većih stopa rasta cjelokupnog gospodarstva u budućem razdoblju iznad sadašnjih prognoza, a koje se kreću od 2,5 do 2,8%.