Digitalizacija poslovanja više nije konkurentska prednost

Možete li nam ukratko predstaviti obrt Potkova i čime se bavite?

Potkova je obrt kroz koji razvijam Planator – software za upravljanje poslovanjem salonima. Krenuo sam s razvojem 2018., prva verzija je izašla krajem 2019., a danas Planator koristi nešto preko 90 salona u Hrvatskoj. Osnovna ideja je bila jednostavna – maknuti poslovanje s papira i dati vlasniku salona pravi pregled u svakom trenutku, s bilo koje lokacije. Uz Planator, razvijam i Logisticus za Terralog – CRM rješenje za upravljanje logistikom i transportom. Ono što sam naučio kroz taj put od ideje do proizvoda koji danas stvarno koriste ljudi – to je zapravo moja priča o digitalizaciji.

Koje digitalne alate ili tehnologije mikro poduzeća mogu uvesti već danas?

Puno više nego što misle, i pristupačnije nego što se boje. Postoje rješenja za svaku djelatnost i svaki tip poslovanja – Planator za salone i servisne obrte je jedan primjer, i tu mogu govoriti iz prve ruke jer ga i dalje razvijam. Ali inspirativan mi je i primjer Terraloga, logističkog poduzeća iz Varaždina – oni su od samog početka vrlo kratko radili u Excelu, pa su razvili vlastiti CRM Logisticus, i danas im je nezamislivo voditi posao bez njega. To je suština priče – pravi alat postane neodvojivi dio tvog poslovanja. Uz to, AI alati poput ChatGPT-a danas su dostupni svakome i ne zahtijevaju nikakvo tehničko znanje – ja ih koristim svakodnevno. Koje konkretno i za što – o tome ću pričati u Varaždinu.

Koje su najveće prednosti digitalizacije koje ste primijetili u mikro i malom poduzeću, u odnosu na klasične metode vođenja poslovanja?

Jedna riječ: vidljivost. Kad vodiš posao u glavi ili bilježnici, ne vidiš što se stvarno događa. Digitalizacija ti to pokaže. Konkretno kroz Planator – vlasnik salona dobiva pravi pregled rasporeda, klijenata, usluga i povijesti u svakom trenutku. Samo usklađivanje rasporeda štedi minimalno sat vremena tjedno, ali prava vrijednost je drugdje – vlasnik može odmaknuti od operative, prestati stalno biti dostupan i početi voditi posao umjesto da ga samo servisira. Jedna vlasnica salona mi je rekla da joj je inbox ostao praktički prazan, komunikacija oko termina se drastično smanjila, a ona je uspjela promijeniti svoju ulogu – umjesto gašenja požara, počela se baviti razvojem salona. To je prava prednost digitalizacije.

Jesu li postojale prepreke ili izazovi u implementaciji digitalnih rješenja, i kako ste ih prevladali?

Naravno, i to uvijek. Ali ono što sam naučio – i kod sebe i kroz 90-ak salona koji su prošli taj proces – jest da najveća prepreka nikad nije bila tehnička. Bila je psihološka. Što je stvarno stajalo između "htio bih" i "počeo sam koristiti", i kako se to prevladava – to je priča za 30. travanj.

Kako je digitalizacija utjecala na rad zaposlenika, prihvaćaju li promjene?

Ovisi o pristupu. Ako zaposlenicima kažeš "uveli smo novi sustav, koristite ga" – otpor je zajamčen.

Ako im kažeš "evo alata koji rješava ovaj konkretni problem koji vas muči" – prihvaćanje je puno bolje.

Ali ono što je postalo jasno u posljednjih nekoliko godina jest da digitalni alati više nisu opcija – oni su dio profesionalnog minimuma. Znam za situacije gdje je odbijanje tehnologije bio jedan od razloga za prestanak suradnje. Zvuči oštro, ali to govori koliko se stvarno promijenilo očekivanje od zaposlenika u modernom poslovanju.

Imate li primjere gdje digitalizacija direktno poboljšava korisničko iskustvo?

Imam konkretan primjer koji vidim svaki dan kroz Planator. Prije – klijent šalje poruku, čeka odgovor, dogovara termin kroz nekoliko razmjena, možda i ne dobije potvrdu na vrijeme. Ako vlasnik nije dostupan, termin ili čeka ili ode drugdje. S Planatonom klijent može vidjeti dostupne termine, rezervirati, dobiti potvrdu i podsjetnik – bez da itko mora ručno odgovarati. A salon na svojoj strani ima povijest termina, bilješke, personalizirane podatke o klijentu.

Rezultat je da klijent nema osjećaj kaosa, nego dojam da salon zna tko je i što slijedi. To direktno utječe na povjerenje i povratak.

Koji savjet biste dali drugim mikro i malim poduzećima koja tek planiraju digitalizaciju?

Krenite od bola, ne od trenda.

Ne pitajte se što biste sve mogli digitalizirati, nego što vam svaki dan najviše oduzima vrijeme ili živce. Tu počnite. I jedna važna stvar – digitalizacija ne znači samo uvesti alat. Znači biti spreman na promjene u načinu rada. Neorganiziranost na papiru bit će neorganiziranost i u bilo kakvom sustavu. Alat pojača ono što već imate – i dobro i loše.

Što će poduzetnici čuti na konferenciji koja se održava 30. travnja u Varaždinu?

Konkretne primjere, ne teoriju. Vlastite greške, ne samo uspjehe. I odgovor na pitanje koje mnogi imaju, ali rijetko postave naglas: "Jesam li već zakasnio?" Spojler – nisi. Ali prozor se zatvara.

Koje su najčešće greške kod uvođenja digitalizacije u poslovanje?

Prva i najčešća – pokušati digitalizirati kaos.

Ako proces ne funkcionira analogno, neće funkcionirati ni digitalno.

1. Alat ti ne može posložiti posao koji nije posložen – samo će taj nered učiniti vidljivijim i bržim.
2. Druga greška je odustati prerano – svaki novi alat ima krivulju učenja i mnogi odustanu točno u trenutku kad je najteže, a da su izdržali još koji tjedan, sve bi kliknulo.

Koja je glavna poruka koju želite prenijeti sudionicima o važnosti digitalizacije mikro i malih poduzeća?

Da digitalizacija nije privilegija velikih firmi. I da AI danas nije znanstvena fantastika – ja ga koristim svaki dan, kao obrtnik, sam, za razvoj softvera, za analizu poslovnih odluka, za komunikaciju, za planiranje sadržaja.

Poruka je jednostavna: razlika između poduzetnika koji koristi dostupne alate i onog koji ne koristi svake godine postaje sve veća.

Ne trebaš biti tech osoba. Trebaš biti radoznao i spreman probati. Sve ostalo se nauči usput – i ja još uvijek učim.

I da zaključim, digitalizacija poslovanja više nije konkurentska prednost već nužnost u poslovanju, ako želite opstati i razvijat se na tržištu.

Razgovarala: Kristina Androlić

Foto: Ivana Heged i AI