Hoće li propasti milijarde iz Fonda solidarnosti?

Poput bombe odjeknula je vijest da Hrvatskoj nije produljen rok za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti EU, te da se dostupna sredstva neće moći utrošiti. No iz Vlade RH izjavili su da Hrvatska nije ni tražila produljenje roka.

Podsjetimo, EU je Hrvatskoj stavila na raspolaganje 683 milijuna eura iz Fonda solidarnosti za obnovu od posljedica Zagrebačkog potresa. Rok za iskorištenje sredstava je 18 mjeseci. Prema dostupnim podacima, do sada je iskorišteno tek 2,3% ukupnog iznosa, a do lipnja ove godine trebalo bi iskoristiti ostalih 97,7%. Hoće li to tako biti procijenite sami.

Kakva je trenutna situacija?

Iz grada Zagreba izjavili su sredinom siječnja da imaju prijavljenih projekata u vrijednosti 1,836 milijardi kuna, a 719 milijuna kuna je ugovoreno. Ukupno je do sada zaprimljeno 545 projekata vrijednosti čak 11,9 milijardi kuna, a sklopljeno je ugovora u vrijednosti 8,4 milijarde kuna. Ispada da je ugovoreno i više no što je dostupno iz Fonda solidarnosti. Zašto se onda sredstva ne isplaćuju?

Zbog starih boljki hrvatske administracije – sporost, tromost, neefikasnost, neznanje, potkapacitiranost, kompliciranje svih mogućih procedura i slično.

Također, sporosti pridonosi i pogrešan pristup obnovi (radi se parcijalno i nesustavno), nedostatak upravljačkog iskustva, nespremnost donošenja odluka, nejasne procedure, nejasna komunikacija, nedovoljna transparentnost.

Uz sve navedeno, Zoran Löw, izvršni direktor udruge poreznih obveznika Lipa izjavio je za Index.hr još nekoliko razloga slabog korištenja sredstava iz EU fondova, a koje svi znamo ali ih slabo spominjemo. A to je nerad javnog sektora, odnosno strah od rada, kada državni službenici i dužnosnici najviše strahuju da naprave neku proceduralnu ili formalnu pogrešku koju bi netko mogao iskoristiti protiv njih. Također, izjavio je da je moguće da se sredstva iz Fonda solidarnosti toliko slabo koriste, a situacija nije bajna ni u drugim fondovima EU, upravo zbog toga što ih kontrolira EU. Puno teže prolaze namještanja, pronevjere i druge koruptivne radnje.

Bilo kako bilo, Hrvatska je dokazala da ne može uzeti novac ni kad joj se nudi, izjavio je Löw.

No, u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvu graditeljstva, ali i u cijeloj Vladi RH nema nikakve panike ili barem naznake nelagode što se sredstva slabo koriste.

Ministar Horvat je tako izjavio da prava obnova neće početi do kad struka sa projektnom dokumentacijom i troškovnicima ne veli što i kako raditi. Jesu li Ministarstvo i sve druge institucije omogućili struci da radi svoj posao?

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU, Nataša Tramišak izjavila je da Fond solidarnosti nije namijenjen za stambeno zbrinjavanje u smislu obnove i izgradnje kuća i višestambenih zgrada, već isključivo za javnu namjenu, javne zgrade i hitne mjere sanacije. Ispada da je problem u tome što su sredstva iz Fonda solidarnosti namijenjena za krive stvari, pa Ministarstva, agencije, fondovi i da hoće, ne mogu raditi na obnovi.

Što se uradilo za obiteljske kuće i višestambene zgrade?

Kako bi se ogradili od bilo kakve odgovornosti za obnovu stana šefa Ureda premijera Zvonimira Frka-Petešića, iz Fonda za obnovu su izjavili nešto sramotno i jako tužno. Naime, do sada nije isplaćena niti jedna novčana naknada za konstrukcijsku samoobnovu u Zagrebu.

Ni skoro dvije godine nakon potresa država stanarima niti jedne stambene zgrade na kojoj su okončani radovi na konstrukcijskom ojačanju još nije vratila novac koji su uložili u tzv. samoobnovu.

Od 340 zahtjeva za novčanu pomoć u sklopu provođenja konstrukcijske samoobnove dosad Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine za područje grada Zagreba temeljem Zakona o obnovi izdalo 98 odluka za konstruktivnu obnovu zgrada temeljem kojih su vlasnici ovlašteni sami provesti popravak konstrukcije zgrade.

Ako je takva situacija u glavnom i najvećem gradu Hrvatske, ima li Banovina uopće ikakve šanse?

Pripremio: Marko Oskoruš

Photo: Pixabay