Hrvatska nakon 2020?

U ovom trenutku Hrvatska prvi puta predsjeda Europskom unijom. To je samo po sebi povijesni događaj za Hrvatsku, no ono što će zaista biti zapamćeno je to da se mala Hrvatska, nova članica EU-a, za vrijeme svog predsjedanja suočila s Brexitom i dogovorom oko novog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027., odnosno s događajima koji će imati dugoročne i ozbiljne posljedice na budućnost EU.

Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU znači smanjenje proračuna, te je većina dionika na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini zabavljena pitanjima koliko i za što će biti raspoređeni novci u novoj financijskoj perspektivi.

Iduće operativno razdoblje bit će usmjereno na pet ulagačkih prioriteta, u kojima EU može i želi postići bolje rezultate. Prema tome, EU želi:

1. pametniju Europu, usmjerivanjem na inovacije, digitalizaciju, gospodarsku preobrazbu i potporu malim i srednjim poduzećima
2. zeleniju Europu bez ugljika, provedbom Pariškog sporazuma i ulaganjem u energetsku tranziciju, obnovljive izvore energije i borbu protiv klimatskih promjena
3. povezaniju Europu, opremljenu strateškim prometnim i digitalnim mrežama
4. socijalniju Europu, provedbom europskog stupa socijalnih prava i podupiranjem kvalitetnog zapošljavanja, obrazovanja, stjecanja vještina, socijalne uključenosti i jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi
5. Europu bližu građanima, podupiranjem strategija vođenih na lokalnoj razini i održivog urbanog razvoja u cijelom EU-u

Od 65% do 85% sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda dodijelit će se upravo ovim prioritetima, ovisno o relativnom bogatstvu država članica (glavni pokazatelj i dalje je BDP po glavi stanovnika).

Novo razdoblje donosi nam i pojednostavljenje procedura i fleksibilniji okvir za preraspodjelu sredstava.

Donijet je pravilnik koji definira 80 mjera za pojednostavnjenje u području kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. Poduzećima i poduzetnicima koji koriste potpore EU-a novi okvir donosi smanjenje administrativnog opterećenja i jednostavnije podnošenje zahtjeva za isplatu sredstava. Također, da bi se olakšale sinergije među fondovima, sedam fondova EU-a koji se provode u partnerstvu s državama članicama („podijeljeno upravljanje“) sada je obuhvaćeno jednim objedinjenim pravilnikom.

Osim u okviru objedinjenog priručnika, olakšat će se i sinergije s drugim instrumentima EU-a, npr. programima Zajednička poljoprivredna politika, Obzor Europa, LIFE i Erasmus+.

Uz određena ograničenja omogućit će se preraspodjela sredstava unutar jednog programa bez potrebe za službenim odobrenjem Komisije.

Bespovratna sredstva mogu se učinkovito dopuniti financijskim instrumentima, kojima se potiču dodatna ulaganja i koji su bliži tržištu. Države članice moći će na dobrovoljnoj osnovi dio svojih sredstava iz fondova kohezijske politike prenijeti u novi fond InvestEU.

Hrvatska u novom operativnom razdoblju

Hrvatska još od 2017. provodi proces strateškog planiranja na nacionalnoj razini (izrada Nacionalne razvojne strategije Hrvatska 2030), koji će biti uokviren setom nacionalnih zakonskih i podzakonskih akata. Upravo taj proces nacionalnog planiranja bit će podloga i okvir za korištenje i distribuciju EU fondova poslije 2021.

Glavne promjene:

• U prošloj financijskoj perspektivi 5% sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj svaka država članica trebala namijeniti održivom urbanom razvoju, u novoj je perspektivi taj udio povećan za 6%.
• Zbog Brexita na razini EU alokacija je smanjena za 10%, a u slučaju Hrvatske za 6% u odnosu prema trenutnoj financijskoj perspektivi. Što se tiče omjera sufinanciranja iz EU fondova, konačni izgled zakonodavnog okvira nove financijske perspektive ovisi o postignutom dogovoru između Vijeća EU-a, Komisije i Europskog parlamenta.

Nova perspektiva kohezijske politike cijeli jedan cilj posvećuje “Europi bližoj građanima”, tj. održivom i integriranom razvoj urbanih, ruralnih i obalnih područja putem lokalnih inicijativa. Uz već poznat instrument integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU), poznat iz prošle perspektive i korišten u Hrvatskoj za velike urbane aglomeracije, sada je pridružena i mogućnost financiranja lokalnih razvojnih strategija koje bi mogle obuhvaćati različite teritorijalne razine, ovisno o razvojnim prioritetima države korisnice.

Većina jedinica lokalne samouprave ima lokalne razvojne strategije predviđenog trajanja do 2020. Prema tome, kao i prema Zakonu o strateškom planiranju, 2020. će biti godina priprema novih strateških dokumenata, a trebale bi biti usklađene i sa Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske, kao i drugim značajnim teritorijalnim strategijama.

Svatko tko se želi dobro pripremiti za novo operativno razdoblje treba pripremiti “inventuru” svojih projekata i strateških ciljeva iz aktualne strategije i identificirati ključne točke koje će mu biti temelj daljnjih priprema. Jer sljedećih godinu dana oblikovat će se prilike koje nas čekaju u periodu nakon 2021., a oni koji će se prvi pojaviti s jasnom idejom kamo trebamo ići, imaju šansu da pokrenu i ostale u vlastitom smjeru.

Hrvatska može očekivati novih 11 milijardi EUR-a iz EU fondova u narednom razdoblju. Da bi ih povukli i bili uspješni u tome, pametno je već sada planove i projekte staviti na stol i početi s pripremom, a naglasak nove financijske perspektive prema korisnicima EU sredstava: očekuje se inovativnost i okretanje prema digitalnim rješenjima.