Kad razgovarati s računovođom i znati li gdje Vam cure novci?

Helena možeš nam ukratko reći nešto o sebi? Kako i zašto si postala računovotkinja te kada si se odlučila za samostalni posao?

Oduvijek mi je bilo lakše s brojkama. Mogu reći da volim brojke i tako sam da svoj poslovni put usmjerila u financijski sektor.

Kroz godine rada i edukacija u računovodstvu stekla sam dragocjeno iskustvo te sam u 2021. godini nakon više od 12 godina računovodstvu odlučila pokrenuti svoj obrt za računovodstvo i financijsku analizu. Odluka o pokretanju vlastitog poslovanja došla je kao logičan slijed moje karijere.

Kako su izgledali tvoji počeci ulaska u privatni biznis?

U početku sam paralelno radila za drugog poslodavca i razvijala svoj obrt međutim to nije „sretno“ rješenje te sam nakon godine dana odlučila samo raditi za sebe i biti fokusirana na svoj obrt i poslovanje. Put od početka do trena gdje sam sada nije bio nimalo lak ali isplatilo se i sada sam zadovoljna kako se razvilo moje poslovanje. Naravno uvijek može bolje i treba težiti boljem.

Biti poduzetnik nije nimalo lako, u današnje vrijeme u „šumi“ informacija vrlo lako se izgubi i napravi greška koja može utjecati na poslovanje. Moja misija je da pomažem poduzetnicima donositi bolje poslovne odluke putem financijskih analiza.

Brojevi su krvna slika poslovanja poduzeća. Svaka poslovna odluka je i financijska odluka bez obzira na to što nam na prvu tako ne čini. Financijska analiza daje nam informacije o poslovanju, gdje je „slaba“ točka, odnosno gdje su „jake“ točke poslovanja poduzeća. Uz financijsku analizu poduzetnik može donijeti pravovaljanu odluku i time utjecati na razvoj i rast svojeg poslovanja. Može se reći da su financijski podaci svjetionik na pučini.

Naši čitatelji su poduzetnici te osobe koje to tek žele postati što ti misliš kad bi bilo dobro porazgovarati s knjigovođom? Prije ili nakon otvaranja poduzeća?

Svakako prije otvaranja. Budući poduzetnici trebaju znati što žele i napraviti projekciju poslovanja, prihoda i rashoda. Naravno teško je predvidjeti točne brojke. Na osnovu projekcije poslovanja može donijeti odluku koji poslovni model je za njega, jer ono što je za mene idealno ne mora biti idealno za „Anu“ ili „Marka“.

Koje greške mladi poduzetnici najčešće rade? Što si uočila iz svog iskustva?

Prva i najveća greška koju rade jest ta da nisu napravili poslovni plan u kojem bi dfinirali jasne  i mjerljive ciljeve. Bez fokusa i vizije na što želimo postići ne možemo rasti. Iz prakse mogu reći da često dolazi do rasipanja fokusa. Ono čemu dajemo najviše pažnje to nam raste, npr. ako stalno mislimo da klijenti ne plaćaju redovito i na kraju takve klijente privučemo svojom energijom.

Poruka drugim poduzetnicima: Budite svoji i dosljedni, okružite se ljudima koji vam odgovaraju.

U mom poslovanju, moji klijenti meni nisu samo broj već su mi poslovni partneri. Volim kada možemo sjesti popiti kavu bez grča u želucu, da mi je ugodno u njihovom društvu. To je ta energija koju želim u poslovnim odnosima.

Mnogima je nejasno koje su razlike između  jdoo, doo, obrta, paušalnog obrta? Što je po tebi prikladno i za koga?

Najbitnija razlika je da obrtnik odgovara svojom privatnom imovinom dok u d.o.o./j.d.o.o. vlasnik ne odgovara svojom privatnom imovinom.

Primjer: ako obrtniku sjedne ovrha na poslovni račun blokiran je i privatni račun, dok u obliku d.o.o./j.d.o.o. nema blokade privatnog računa vlasnika.

Obrtnik raspolaže novčanim sredstvima bez da mora pravdati, znači može s računa prebaciti ili podignuti koliko želi odnosno koliko ima na poslovnom računu.

U d.o.o./j.d.o.o. svako podizanje ili prebacivanje novčanih sredstava na privatni račun vlasnika mora biti opravdano u protivnom se tretira kao pozajmica vlasniku i obračunavaju se zakonske kamate.

Obrtnici su fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i možemo ih klasificirati prema načinu oporezivanja i to su kako se već udomaćio naziv „Paušalisti“, „Dohodaši“ i „Dobitaši“.

D.O.O./J.D.O.O. je pravni oblik poslovanja i kroz isplatu dobiti (umanjeno za porez i prirez, uskoro se mijenja zakon oko prireza) vlasnik sebi može isplatiti „legalno“ novčana sredstva na svoj privatni račun.

Mnogi poduzetnici gunđaju, jao moram platiti veliki PDV, koje je tvoje mišljenje na takav stav?

Da, naši poduzetnici nisu sretni ako moraju platiti veliki PDV. Često čujem "Imam veliki PDV to nije dobro jer nisam skupio dovoljno ulaznih računa", ali isto čujem "Imam mali PDV nisam ništa radio".

Ključno kod PDV-a je da poduzetnik „prenosi“ obvezu plaćanja PDV-a na krajnjeg kupca i zato PDV nije nikakav problem, što ga je više, znači da ste više radili i zaradili.

Kad je dobro po tebi ući u sustav PDV svojevoljno, koje bi to bile djelatnosti?

Ne može se generalizirati da li bolje da neka djelatnost ili pravni oblik bude u sustavu PDV-a odnosno da ne bude, svatko je primjer za sebe. Treba napraviti projekciju da li biti u sustavu PDV-a ili ne.

• Obično je malim poduzetnicima bolje da nisu u sustavu PDV-a, ako nemaju puno ulaznih (troškova) a imaju puno više izlaznih računa.
• Poduzetniku koji ima velik broj dobavljača koji su sustavu PDV-a preporučljivo je da bude u sustavu PDV-a jer si može priznati pretporez od dobavljača te tima umanjiti obvezu po izlaznim računima.
• Kada poduzetnik posluje s inozemstvom, preporučljivo je da bude u sustavu PDV-a. Primjer, poduzetnik nabavlja dobra (robu) iz inozemstva mora na ukupni račun obračunati 25% PDV-a kojeg treba platiti i prikazati u PDV obrascu.
• važno je znati da PDV obrasce u određenim situacijama podnose i poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a.

O čemu poduzetnik početnik prvenstveno mora voditi računa te koje stvari u području financija i računovodstva po tebi, mora znati, bez obzira čime se bavi?

Svaki poduzetnik mora znati:

• pogledati Poreznu karticu,
• ispuniti ispravno virman za plaćanja,
• znati razliku između računa i predračuna,
• znati što je osnovica a što porez te kako se računa,
• opća stopa PDV-a je 25% (znati dodati 25% ili umanjiti za 25%)

Jesi li i sama napravila koju poduzetničku grešku?

Naravno, tko nije?! Svi mi griješimo, neke greške su manje, a neke veće. Bitno je da iz te greške nešto naučimo.

Moje greške su bile:

-  raditi za sebe i za drugoga u isto vrijeme, (u tom periodu poslovanja moj obrt je stagnirao),

-  na početku sam imala „krivi“ cilj koji me nije vodio na pravi put gdje sam sada.

Imaš li koju preporuku za one koji tek kreću u poduzetništvo i planiraju potražiti usluge računovodstva, na što da obrate pažnju? Mnogi samo gledaju cijenu…

Otvorite oči i dobro razmislite, ne treba svemu vjerovati, Internet je pun raznih informacija od kojih su neke ispravne i korisne a neke su pogrešne. Nedavno sam čula izraz „Kafanski poduzetnici“, što znači da ne treba svemu slijepo vjerovati što se čuje ili pročita u nekoj grupi.

Ako  „Ivan“ baš to tako radi i ništa mu se nije dogodilo ili „Marija“ ima super ideju kako što manje platiti državi ne znači da je to dobro i da se vama neće ništa dogoditi a to nikako ne želite.

Kod odabira računovodstva nije uvijek bitna cijena, gledajte da vam osoba s kojom poslujete odgovara, da možete sve riješiti bez stresa, na koji način će dostava dokumentacije teći, što dobivate u usluzi koju plaćate (da li je to samo računovodstvo ili dobivate savjetovanje, analizu, podršku u radu, …) , cijena ne treba biti presudan faktor.

Razgovarala: Kristina Androlić

Fotografije: privatna arhiva Helena Mirenić