Kako poduzeća mogu digitalnom transformacijom unaprijediti svoje poslovanje?

Ukratko o tebi, čime se baviš?

Pa kao prvo, ja sam suprug i otac male djevojčice od 13 g. Kao drugo, ja sam i znanstvenik i profesor, ali prije svega poduzetnik i konzultant koji se trudi biti čovjek. U svoj težini jednostavnosti tog zadatka.

Što za tebe znači biti čovjek?

Biti prisutan, pomagati ljudima koliko mogu, biti jednostavan i ponizan, ali uporan i čvrst kad se bori za prave stvari. Alergičan sam na prosječnost I mediokritete. I volim stalno propitkivati status quo.

Po tebi, koji su glavni problemi s kojima se poduzeća danas bore?

Uh, danas ih je zaista puno. Vjerojatno bi bilo očekivano da krenem od porasta cijene energenata i sirovina, do krize u dobavnim lancima i na kraju one najveće krize: nedostatka pravih ljudi. No, evo jedne hereze.

Ja smatram da je najveća kriza ona koje poduzetnici nisu do kraja svjesni: a to je neiskorišteni potencijal ljudi koje imaju zaposlene. Naime, svi problemi koje sam naveo jesu ogromni i tvrtke se s  njima svakodnevno bore. No, vrlo ozbiljna puzajuća kriza je kriza odnosa koja pogađa sve razine – pa tako i poslovanje. Tvrtke danas imaju nedostatak dobrih zaposlenika – a u praksi ne „koriste“ one koje već imaju u optimalnoj mjeri. Ozbiljna istraživanja će potvrditi da je tu najveći problem i da samo stil vodstva može udvostručiti učinkovitost ljudi. U konačnici, to može biti i daleko više.

Znači, po tebi angažman ljudi je danas najveći problem?

Naravno. Jedino, nije to samo danas – oduvijek je tako bilo i to nije najveći problem nego - jedini pravi.

Naime, istraživanja pokazuju da ispravno vođeni i motivirani zaposlenici mogu dati oko 98% svojih kapaciteta tvrtki, dok oni koji nisu angažirani daju u prosjeku tek 48%. Tu imate ogroman intelektualni potencijal, vrijeme i resurse koji mogu riješiti svaki problem - koji je rješiv. To riješiti nije jednostavno, kontra intuitivno je i zahtjeva transformaciju stila vođenja i organizacije, no donosi ogromne benefite. No bez te transformacije ne može uspjeti ni ona digitalna (DX) jer ona zahtjeva jasnoću, agilnost i usklađenost svih dionika.

Kako se može unaprijediti poslovanje digitalizacijom?

Pa problemi koje sam naveo su veliki, i teško je eliminirati nedostupnost resursa ili povećanu cijenu energije – budimo realni. No, ono što se može je znatno ublažiti utjecaj svih tih faktora na poslovanje digitalnim alatima. Npr. za potrošnju energije (ovisno o vrsti poslovanja naravno) postoje rješenja za praćenje i smanjenje potrošnje energenata, ili alati za povećanje učinkovitosti proizvodnje koji zaista mogu anulirati ili čak preokrenuti problem cijene energenata u vlastitu korist. Slično se može desiti i sa dobavnim lancima. Sustavi za inteligentno planiranje proizvodnje mogu znatno smanjiti utjecaj poremećaja na svakodnevni rad i  učinkovitost. Ako smo svjesni kako se konkurencija bori sa istim tim izazovima, lako je zaključiti kako se cijela ta kriza može okrenuti u vlastitu konkurentsku prednost. To se zove antifragilnost. Brojne su je tvrtke pokazale u koroni, no za nju ipak treba nešto ulaganja i čvrsta odluka prije svega.

Zašto se poduzetnici teško odlučuju na digitalizaciju? (stare navike, nedostatna znanja, nešto drugo?)

Govorim i pišem dosta o tome jer to susrećem svaki dan. Kao što dobro znaš, naši će poduzetnici najlakše odriješiti kesu – za skupi auto. Nedavno se na jednoj konferenciji u Neumu iskristaliziralo baš to pitanje. Rekao sam da poduzetnici, kao i svi mi ljudi, ne kupujemo novi auto, nego sliku novog sebe kako izlazimo iz tog vozila.

Malo je žalosno što mnogi vide novog sebe tako kratkovidno – a ne vide transformaciju svoje tvrtke kao dugoročno najisplativiju i benefit za sve uključene. Ne znam za tebe, ali meni je strašno cool vidjeti managera kad izlazi iz uređene tvrtke koja svaki dan uštedi jedan skupi Mercedes.

Osim toga, duboko sam uvjeren da je najveća prepreka transformaciji „malo znanje“ (little knowledge). Naime, svi poduzetnici, uprave i drugo su velikom većinom pametni i sposobni ljudi čiji uspjeh dokazuje da znaju i mogu. Međutim, kod prave transformacije poslovanja radi se o drukčijem razmišljanju od onog koje ih je dovelo tu gdje jesu a zatim i poznavanju alata i metodologija, te iskustava koja leže van područja njihovog poslovanja i edukacije. Oni tu jednostavno nemaju dovoljno informacija niti znaju kako ih i gdje prikupiti – jer tu se radi o kompleksnim pitanjima. Većina će se njih složiti sa mnom da je DX nužan, no kako to točno napraviti? Oni će tu napraviti baš ono očekivano: osloniti će se na svoje najbolje ljude – a koga drugoga? I tu nastaje problem. Njihovi stručnjaci za IT, za proizvodnju, tehnologiju ili prodaju NISU stručnjaci za DX i oni odluke donose na temelju nedovoljnog  poznavanja mogućnosti suvremenih digitalnih alata ali često i zbog pristranog sagledavanja problematike. U praksi sam vidio kako se donose odluke o velikim investicijama na temelju informacija koje nisu ni dovoljne niti potpune. I tu počinje put u pakao popločen dobrim namjerama, koji se nekad ispravlja godinama.

Koji su najčešći primjeri digitalizacije poslovanje te kako je ona pomogla poduzećima? (uštede, efikasnost, brzina isporuke….)

Naša je industrija radi rata izgubila zamah i malo „zapela“ u načinu poslovanja koji prilično kasni za zapadom. Umjesto izazova industrije 4.0/5.0 mi se još uvijek borimo sa elementarnim optimiranjem procesa, informatizacijom, osnovnim alatima za unaprjeđenje temeljnih aktivnosti. Koliko je to loše, toliko je i dobro jer su uštede u DX kod nas obično vrlo velike i brzo vidljive. Prvenstveno se tvrtke bore sa dokumentacijom: tone mailova, dopisa, projekata, praćenja (kupci, prodaja, ugovori, nabava, HR, računi itd.) i to su problemi koje imaju svi. ERP-ovi na koje se oslanjaju su obično zastarjeli ili nedovoljno optimirani za poslovne ciljeve koje imaju, pa se onda tu rađa još 20tak raznoraznih aplikacija kojima pokušavaju uštedjeti nešto vremena. Umjesto jedinstvene digitalne platforme koja bi te poslove objedinila, oni masu vremena troše na prepisivanje podataka iz jednog alata u drugi, na bezbroj mailova i u konačnici nadogradnje i održavanje tih aplikacija što je prilično skupo i zamorno. Osim toga, tu su i klasični problemi sa dinamičkim planiranjem proizvodnje ili dobavnih lanaca, problemi sa definicijom proizvoda i upravljanje tehničkom dokumentacijom (product lifecycle management) i sl.

Koje usluge nudiš poduzećima i tko su tvoji klijenti?

Prije svega mi nudimo kupcima uključivanje najboljih ljudi, rješavanje organizacijskih i tehničkih prepreka te pronalazak najboljih tehničkih rješenja za njihove probleme. Kada je to malo šire i zahvaća više procesa i poslovne ciljeve, onda govorimo o digitalnoj strategiji. Volim reći da sustavi naših kupaca često liče na digitalnog Frankenštajna i to je problem koji mi uspješno rješavamo. Dok im neki konzultanti nude apstraktne high-level strategije, drugi im nude vlastito rješenje kao silver bullet – rješenje za sve probleme.  Nijedno od toga ne funkcionira. Mi vlastita rješenja nemamo, ali imamo iskustvo i dobro poznajemo vodeće (open source i komercijalne) alate i dobavljače, metodologije i najbolje prakse. Mi dolazimo i slušamo. Slušamo zaposlenike na svim razinama  i njihove probleme, uključujemo ih i kanaliziramo informacije, crtamo procese i nepristrano tražimo najbolja rješenja. Gledamo gdje se novci bacaju „lopatom kroz prozor“ i u tim uštedama pokazujemo organizaciji kakve je sve uštede i iskorake moguće napraviti. U tim uštedama i sredstvima EU kojih ima previše, nalazimo prostora za financiranje naših usluga. Zbog toga stalno ponavljam da je digitalizacija besplatna a jedino skupo je lažno uvjerenje da ćemo radom „kao i do sada“ ostati konkurentni. Na to odlaze milijarde svakodnevno. Uglavnom, danas je teško dobiti financiranje iz EU fondova bez digitalne strategije pa se preporučamo vašim čitateljima. Ako se prepoznaju u nečemu od ovoga, biti će nam drago da nam se jave. Dobavljači „organa“ (tj. aplikacija) mogu biti razni, naše je da nađemo najbolji fit i da rješenje na kraju izgleda i funkcionira kao cjelina.

Imaš li par savjeta za poduzeća koja dosad nisu digitalizirala svoje poslovanje, otkud da krenu?

Pa savjet je toliko jednostavan da je čak i država to prepoznala i sufinancira baš to za gotovo sve tvrtke. Ako kuću ne biste gradili bez projekta (niti bi to prepustili izvođaču radova) - zašto mislite da tako možete graditi informacijske sustave – kičmu vašeg poslovanja?

Pozovite stručne ljude, napravite digitalnu strategiju! Financirajte to iz EU fondova (digitalni vaučeri) i to vas doslovno neće koštati ništa, a dat će vam roadmap po kojemu možete raditi i planirati slijedećih nekoliko godina.

Drago, hvala puno na razgovoru!

Razgovarala Kristina Androlić

Photo: Privatna arhiva D. Cmuk