Kako smanjiti biološku dob i usporiti starenje

Tijekom konferencije izmijenila su se brojne imena i struke govornika, od nutricionista, kardiologa, stručnjaka za neuroedukaciju, doktora znanosti do poduzetnika, sportaša, jedne gradonačelnice, pa i glumice.  Brojne teme, puno znanja i iskustva prezentirano je sudionicima. Pričalo se o zdravlju, zdravom starenju, nošenju i upravljanju stresom te kako sami možemo pozitivno utjecati na svoje zdravlje. Kad bi tražili zajednički nazivnik svih tema konferencije, zasigurno bio bi to Longevitiy ili dugovječnost.

Wikipedia nam ju pojašnjava na sljedeći način: Dugovječnost se može odnositi na posebno dugovječne članove populacije, dok se očekivani životni vijek statistički definira kao prosječan broj preostalih godina u određenoj dobi. Na primjer, očekivani životni vijek populacije pri rođenju jednak je prosječnoj dobi pri smrti za sve ljude rođene iste godine.

Nama je ipak zanimljivo istaknuti neke od uvida s održane konferencije. Na primjer, u zadnjih 120 godina vijek života s prosječnih 30 narastao je na 71 godinu, što je zaista velik skok u relativno kratkom vremenskom periodu. U Hrvatskoj žene u prosjeku žive 81.1 godinu, a muškarci 74,4, a najstarija osoba na svijetu (službeno) bila je Francuskinja Jeanne Louise Calment. Ona je živjela 122 godine i 164 dana, a umrla je 1997. godine. Zanimljivo je da je prestala voziti bicikl tek u dobi od 100 godina.

Svi bi htjeli živjeti duže, ali i zdravo i aktivno, pa koje to stvari utječu na kvalitetan dugovječan život? Kao prvo način razmišljanja jer važno je čime hranimo naš mozak. Mirta Fraisman Čobanov nam predlaže da napravimo mentalnu dijetu, što znači da:

1. Prestanite se žaliti na 3 dana bilo kome za bilo što

2. Zapišite na čemu ste zahvalni

3. Smanjite unos negativnih vijesti

4. Prosjek ste 5 ljudi s kojima se družite - okružite se onima koji vas podržavaju

5. Provodite više vremena u svom krugu utjecaja

Jesmo li optimisti ili pesimisti? Imamo li tzv. Growth ili Fixed mindset pitao nas je growth mindset coach Mladen Milavić. Tražimo li rješenje i priliku ili ograničenja? Na što se fokusiramo?

Akademkinja i doktorica neuropshijatrije Vida Demarin konstatirala je „Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja“, a posebno je obradila temu demencije koji su njezini uzorci, u kojoj dobi te kako se može usporiti tj. smanjiti njezina pojava. Neki od ključnih savjeta za smanjenje pojave demencije bili bi:

• Budite aktivni (tjelesna i mentalna aktivnost)
• Kontrolirajte svoj kolesterol (najčešći uzrok smrti današnjice su bolesti povezane s krvožilnim sustavom)
• Hranite se zdravo (mediteranska kuhinja upisana je na reprezentativnu listu svjetske baštine )
• Pazite na krvi tlak
• Smanjite tjelesnu težinu (nutricionisti su nam objasnili i kojim redoslijedom treba jesti te što i kako piti)
• Pratite i smanjite šećer u krvi
• Prestanite pušiti

Goran Ivkić, specijalist neurologije dodatno je istaknuo: važno je jesti zdravo i polako kako bi mozak stigao procesuirati informaciju da tijelo više nije gladno te objasnio sudionicima zašto je važno spavati barem 7 sati dnevno.

Naravno, stres je također jedan od čimbenika koji negativno utječe na zdravlje, a posebno dugoročan stres. Zbog toga je važno naći svoje načine opuštanja i otpuštanja stresa. Bruno Šimleša, sociolog i autor, nas je podsjetio da zdravom duhu zdravo je tijelo, a opustiti nas može sport, zagrljaj, druženje s dragim ljudima, maženje s kućnim ljubimcem, odlazak u prirodu, meditacija i slično.

Mnoge zanima kako smanjiti biološku dob i usporiti tempo starenja. Tu temu dodatno je obradio prof. Goran Marković i istaknuo što su za njega 6 glavnih stupova usporavanja tempa starenja:

1. Zdrava prehrana
2. Vježbanje – minimalno 30 minuta dnevno (minimalno 3.000 koraka, optimalno 12.000 koraka)
3. Rješavanje stresa
4. Razvoj dobrih socijalnih odnosa
5. Prestanak pušenja i smanjenje unosa alkohola
6. Higijena spavanja

Na kraju možemo zaključiti da promjenom životnih navika možemo popraviti svoje zdravlje već danas i utjecati na kvalitetu i dužinu životnog vijeka, a svatko od govornika ponudio je neka svoja stajališta i savjete kako to možemo učiniti.

Više informacija o temama, konferenciji i svim govornicima možete pronaći na stranicama Partus akademije.

Piše: Kristina Androlić

Photo: Pixabay