Portal za poduzetnike, mikro i mala poduzeća
Često pitanje

Kolika mora biti dobit za prijavu na EU fondove?

Datum objave: 20. siječanj 2023.

Nedavno je objavljen plan objave natječaja/poziva za bespovratna sredstva iz EU tijekom 2023. godine a kako se završni izvještaji za 2022. godinu tek pripremaju (osim paušalista, kojima je rok bio 15. siječnja), poduzetnici znaju da prošla godina treba završiti s dobiti, da bi bili prihvatljivi za prijavu na pozive za  bespovratna sredstva te se pitaju koliko ona mora iznositi.

Pitanje je legitmno, no nema jednoznačnog odgovora. Dakle, da bi uopće bili prihvatljiv prijavitelj za bespovratna sredstva, poslovanje poduzeća mora biti pozitivno, dakle treba završiti s dobiti.

Referentna godina je godina prije predaje projektne prijave na javni poziv ili riječnikom konzultanata godina n-1, dok je n godina prijave projekta, m godina završetka provedbe projekta, a m+1, m+2, godine u kojima je potrebno dokazati ostvarenje planiranih pokazatelja.

Dakle, n-1 je godina od koje se kasnije gleda pomak, koji ste učinili projektom, godina od koje se računaju ostvareni pokazatelji (porast prihoda od prodaje, porast zaposlenih i slično). Ta, bazna godina mora također dati informaciju da je poslovanje poduzeća stabilno, da je poduzeća likvidno, da nije preopterećeno obvezama te da je sposobno provesti projekt koji se aplicira za sredstva iz EU.

Neki od važnih pokazatelja koji se čitaju iz GFI-a (godišnji financijski izvještaj) za prethodnu godinu i važni su kod ocjenjivanja projekta:

  • pozitivno poslovanje poduzeća (barem u prethodnoj godini, a ponekad i u prethodne dvije)
  • materijalna i nematerijalna imovina te vrijednost imovine (dugotrajne i kratkotrajne)
  • veličina prihoda od poslovanja u odnosu na veličinu projekta (preporučljivo, da se ne ide u projekte koji više od 100% premašuju vrijednost ostvarenih prihoda od poslovanje u prethodnoj godini)
  • neto obrtni kapital (o tome smo već pisali)
  • odnos dugotrajne imovine i dugoročnih obveza
  • koeficijent tekuće likvidnosti (odnos kratkotrajne imovine/kratkoročne obaveze)
  • koeficijent ubrzane likvidnosti (kratkoročna imovina - zaliha / kratkoročne obaveze)
  • koeficijent trenutne likvidnosti (novac/ uk. kratkoročne obaveze)
  • koeficijent financijske stabilnosti (dugotrajna imovina / kapital + dugoročne obveze)
  •  

Ništa manje bitan nije ni koeficijent zaduženosti, koji predstavlja odnos ukupnih obveza i ukupne imovine. Pokazuje koliko se poduzeće zadužuje kao oblik financiranja odnosno koliki je postotak imovine nabavljan/opterećen zaduživanjem. Što je veći odnos duga i imovine, veći je financijski rizik, a što je manji, niži je rizik. Preporučljivo je da je vrijednost koeficijenta zaduženosti 50% ili manja.

Požurite, provjeriti svoje pokazatelje i neka bude dobit što veća :-) ali očito je da ona nije presudna. 

Važno!  Gore navedeno su samo neki od pokazatelja / uvjeta / kriterija po kojima će se ocjenjivati projekt, ne i jedini.

Pripremila: Kristina Androlić

Photo: Kristina Androlić

 

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj

VIŠE INFORMACIJA

Interesiraju Vas poticaji za poduzetničke projekte iz EU fondova? Možemo Vam pomoći.

Saznaj više

Newsletter
Prijavite se na naš newsletter i redovno primajte informacije za još uspješnije vođenje tvrtke.

Imate pitanje za naše poslovne savjetnike?

Pošaljite svoje pitanje