Koliko je zaista inflacija?

Poput bombe je odjeknula informacija Državnog zavoda za statistiku da je inflacija u Hrvatskoj u mjesecu studenom porasla 4,8% u odnosu na isto razdoblje 2020. godine, što je najviše u posljednjih 8 godina.

No što to točno znači? Puno se priča o inflaciji i rastu cijena, no kakvo je pravo stanje stvari?

Za početak, da pojasnimo što je to inflacija.

Pojam inflacija odnosi se na situaciju kada u gospodarstvu raste opća razina cijena dobara i usluga koje potrošači kupuju u određenom razdoblju. To dovodi do smanjenja kupovne moći domaće valute, stoga potrošači iz mjeseca u mjesec trebaju platiti više za istu košaricu dobara i usluga.

Inflacija se mjeri s pomoću indeksa potrošačkih cijena, koji služi za usporedbu sadašnjih cijena dobara i usluga s njihovim cijenama iz prethodnih razdoblja. U svrhu mjerenja stope inflacije Državni zavod za statistiku prati kretanje cijena košarice koju čini oko 890 dobara i usluga koje kupuje prosječno kućanstvo u Hrvatskoj.

Potrošačka košarica uključuje: hranu, pića i cigarete, energiju, industrijske proizvode kao što su odjeća, obuća, namještaj, kućanski aparati, automobili, mobiteli, te različite usluge povezane s prijevozom, komunikacijama, ugostiteljstvom, rekreacijom i dr. Izvor: Hrvatska narodna banka

Slika 1. Kretanje indeksa potrošačkih cijena na godišnjoj razini (izvor: https://www.dzs.hr/)

Pojednostavljeno, rast indeksa potrošačkih cijena, odnosno inflacija od 4,8% znači da u studenom 2021. smo za 1000 kuna mogli kupiti za 4,8% manje proizvoda i usluga nego u istom razdoblju 2020. godine s tih istih 1000 kuna.

Slika 2. Kretanje godišnjih i prosječnih stopa inflacije od 2007. do 2020. godine. (Izvor: https://www.dzs.hr/)

U vremenima rastuće inflacije nije dobro čuvati novac u bankama i štednim računima jer gubi svoju vrijednost. Kako zaštiti svoj novac od gubitka vrijednosti čitajte ovdje.

Zašto mislimo da je inflacija veća nego zaista je?

Dok kupujemo dobra i usluge i zapažamo njihove cijene, stvaramo sliku o tome koliko se cijene mijenjaju i kojom brzinom se mijenjaju. No naše percepcije često se ne poklapaju sa službenim podatcima o inflaciji.

A bombastični naslovi o visini inflacije i rastu cijena doprinose našoj percepciji. Upravo zbog toga ekonomski stručnjaci upozoravaju da, iako inflacija u Hrvatskoj ubrzava, prosječna inflacija za cijelu 2021. godinu će biti ispod 3%. Za primjer, prosječna godišnja stopa inflacije u 2018. godini iznosila je 1,5%, a u 2019. godini 0,8%.

Gdje je onda nestala razlika i zašto se percipirana inflacija razlikuje od službeno izmjerene inflacije?

Za početak, valja ponovno baciti pogled na sliku, odnosno graf Kretanje indeksa potrošačkih cijena na godišnjoj razini gdje se jasno vidi da je indeks potrošačkih cijena drugu polovicu 2020. godine u odnosu na 2019. godinu bio niži, a značajniji pad je zabilježen krajem godine. To znači da su i cijene proizvoda i usluga početkom 2021. bile manje u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. Zbog toga je percepcija da je rast cijena značajnije veći od stvarnog rasta.

U publikaciji Europske središnje banke Uvid u statistiku: inflacija dani su mogući odgovori na pitanje zašto se percipirana inflacija razlikuje od stvarne. Odgovori su:

• Porast cijena privlači više pozornosti nego stabilne cijene ili cijene u padu. Osim toga, duže pamtimo povećanja cijena.
• Redovitim gotovinskim plaćanjima posvećujemo više pozornosti nego neredovitim kupnjama i izravnim terećenjima računa.
• Nisu sva kretanja cijena ista. Kretanja pojedinačnih cijena mogu se potpuno razlikovati jer neke cijene rastu, druge padaju, a treće ostaju nepromijenjene.
• Potrošačke navike utječu na našu „osobnu“ stopu inflacije. Što se više naš pojedinačni obrazac potrošnje razlikuje od sastava zajedničkog obrasca potrošnje, to će naša osobna stopa inflacije više odstupati od izmjerene inflacije.
• Stope inflacije pokazuju promjene cijena u odnosu na cijene prethodne godine, ali naše je pamćenje dugotrajnije.
• Promjene izmjerenih cijena mogu proizlaziti i iz promjene kvalitete ili kvantitete proizvoda. Primjerice, ako čokolada košta jednako dva mjeseca zaredom, ali se njezina težina u drugom mjesecu smanjila s 200 g na samo 150 g, svi ćemo se složiti da dobivamo manje za svoj novac premda se cijena proizvoda nije promijenila. Kako bi se uzela u obzir promjena težine čokolade, statističari provode prilagodbe te se indeksom bilježi povećanje cijene. No gledamo li samo cijenu proizvoda, nećemo primijetiti tu promjenu.

Slika 3. Percipirana inflacija u odnosu na izmjerenu inflaciju u eurozoni (Izvor: Publikacija ECB-a Uvid u statistiku: inflacija)

Sukladno grafu, percipirana inflacija u srpnju 2021. godine iznosila je skoro 7%, dok je izmjerena inflacija iznosila tek 2,2%. Iako se podaci odnose na područje eurozone, situacija u Hrvatskoj je vrlo slična.

U istoj publikaciji dostupan je kalkulator osobne inflacije gdje možete izračunati vašu osobnu stopu inflacije u odnosu na službenu stopu. Kalkulator je dostupan ovdje.

Da bi prikazali stvarno stanje stvari, odnosno kolike su točno razlike u cijenama donosimo pregled cijena određenih proizvoda i usluga za 2019. i 2021. godinu:

• Prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu (novogradnja) – u prvih 6 mjeseci 2021. godine prosječna cijena je bila 14.127 kn, a u 2019. godini prosječna cijena je bila 12.834 kn
• Cijena Eurosupera 95 (najprodavaniji u RH) u 11/2019. iznosila je 10,17 kn za litru, a u 11/2021. iznosila je 11.10 kn za litru
• Cijena dizela u 11/2019. iznosila je 9.84 kn za litru, a u 11/2021. iznosi 11.00 kn za litru

I jedna zanimljiva informacija za kraj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku ukupna inflacija od uvođenja kune 1994. godine do kraja 2020. godine nevjerojatnih je 88.8%.

Pripremio: Marko Oskoruš

Photo: Pixabay