Kriza dolazi, u što uložiti novce? (investiranje)

Iako se svjetsko gospodarstvo relativno brzo počelo oporavljati od inicijalnog udara pandemije i krize uzrokovane širenjem virusa, sva razvijena gospodarstva, pa tako i Hrvatsko zadesila je druga nevolja – inflacija. Rast cijena goriva, hrane, energije generira inflaciju kakva dugo nije viđena. U SAD-u procjenjuju da će inflacija na razini godine iznositi 7%, što se nije dogodilo od kraja 70-ih. Situacija nije ništa bolja ni u Europi. Inflacija u Njemačkoj je na rekordnim razinama od 1992. godine, a slična je situacija i u Francuskoj, Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu. U Hrvatskoj je u listopadu inflacija na godišnjoj razini iznosila 3,8%, te je izvjesno da će i dalje rasti.

Iako FED i ECB prognoziraju da će se situacija smiriti u 2022. godini, sve je manje izgleda da će se to i stvarno dogoditi.

Postavlja se pitanje kako prevladati to turbulentno razdoblje visoke inflacije, odnosno u što uložiti kako novac ne bi izgubio na vrijednosti.

Prema podacima HNB-a, na kraju rujna 2021. depoziti kućanstava su iznosili 240,3 milijarde kuna, na godišnjoj razini to je rast od 9,1% u odnosu na 2020. godinu. To pokazuje da su hrvati u vrijeme krize skloni štednji. No, s obzirom na rastuću inflaciju štednja u bankama je sve manje isplativa, a dugoročna i štetna jer novac gubi vrijednost. Stoga ekonomski stručnjaci predlažu ulaganje, prvenstveno u realne stvari, kako bi se izbjegli efekti inflacije.

Nekretnine

Osim što vole držati svoje novce u bankama, Hrvati vole ulagati u nekretnine. Bilo da se radi o stanovima za najam, apartmanima, kućama za odmor, ulaganje u nekretnine jedan je od najznačajnijih oblika ulaganja. Ulaganje u nekretnine je ujedno i jedno od najsigurnijih oblika ulaganja. Vrijednost nekretnina zbog krize može nešto pasti, ali se i brzo vrati, odnosno nekretnine čuvaju vrijednost i u situaciji inflacije. Ako se pitate koje su obveze privatnih iznajmljivača, odgovor možete pronaći ovdje.

No, nekretnina u koju se ulaže mora biti likvidna, odnosno mora se brzo moći pretvoriti u novac, ako zatreba.

Zalihe (povremena potrošnja)

Građani koji imaju manju ušteđevinu koja nije dovoljna za kupnju nekretnine, te oni koji žive u ruralnim područjima, orijentirat će se na stvaranje zaliha. U ruralnim područjima stanovnici imaju mogućnost stvaranja zaliha hrane (brašno, šećer, ulje, meso…) i inflacija im u sljedećih 6-12 mjeseci ne predstavlja veliki problem. Također, u mogućnosti su u vlastitom vrtu proizvoditi voće i povrće za vlastite potrebe, ali i za prodaju, čime također smanjuju utjecaj inflacije.

Zlato

Kroz povijest se pokazalo da svaki put kada nastupi gospodarska kriza, ulaganje u zlato se ukaže kao spas. Isti slučaj je i danas. Ulaganje u investicijsko zlato jedno je od najsigurnijih oblika ulaganja  obzirom da je zlato realna imovina koja je otporna na inflaciju. Cijena zlata raste u prosjeku znatno više od stope inflacije, a cijena zlata najviše raste u vremenima krize.

Iako mnogi misle da je ulaganje u investicijsko zlato komplicirano i njima nedostupno, ulaganje u fizičko zlato je zapravo vrlo jednostavno. Najpopularniji i najjednostavniji način je kupnja zlata u fizičkom obliku, odnosno ulaganje u zlatne poluge i zlatnike. Kupnja fizičkog zlata moguća je kod trgovaca plemenitih metala.

Osim što štiti od inflacije, ulaganje u zlato ima i druge prednosti. Tako je ulaganje u investicijsko zlato u potpunosti oslobođeno od poreza i vrlo brzo unovčivo ulaganje bilo gdje u svijetu, odnosno vrlo je likvidno.

Umjetnine i druga trajna dobra

Ulaganje u umjetnine također može biti dobar način ulaganja u vremenima krize i visoke inflacije. Stručnjaci predlažu ulaganje u klasike (poznati umjetnici i autori koji više nisu živi), te u recentni umjetnički rad mladih umjetnika. Također, ulagati se može i u npr. klasične automobile ili tzv. old timere.

No, iako ovakav način ulaganja može biti dobar, treba biti vrlo oprezan i svakako je preporuka da se prija ulaganja posavjetujete sa stručnjacima jer rizik od kupnje falsifikata u slučaju umjetnina je vrlo visok. Također, valja imati na umu da takva ulaganja ne donose brzu zaradu i da takva ulaganja nisu likvidna, odnosno ne mogu se brzo prodati kako bi se došlo do gotovine.

Dionice

Dugoročan pristup ulaganju kroz ulaganje u kvalitetne dionice pruža dobru zaštitu od inflacije. Statistika pokazuje da je rast cijena dionica u prošlosti uvijek nadmašivao stopu inflacije. Naravno, uz uvjet da su odabrane prave dionice i složen dobar portfelj. U uvjetima inflacije najsigurnije je ulagati u dionice onih sektora koji imaju veći manevarski prostor u povećanju cijena. To su obično sektori poput prehrane, poljoprivrede, farmaceutike i sl., čiji će se proizvodi podjednako kupovati unatoč padu kupovne moći.

Kriptovalute

U posljednjih nekoliko godina nema dana bez da se spomenu pozitivne i negativne strane kriptovaluta. Sve ja započelo s Bitcoinom, danas najpoznatijom kriptovalutom. Od svojih skromnih početaka kada je jedan Bitcoin vrijedio nekoliko dolara, vrijednost mu je narasla do 68.000 dolara koliko je vrijedio u studenom 2021. No, u samo dva tjedna vrijednost mu je pala za više od 30%, da bi se sredinom prosinca vrijednost kretala oko 46.000 dolara. Iako su oscilacije nešto manje, ista kretanja prate i druge popularne kriptovalute valute, poput Etherum, Dogecoina, Binance, Tezos.

Ovo samo pokazuje koliko je nestabilno tržište kriptovaluta. Iako su velike zarade moguće, veliki gubici su još izvjesniji jer tržišta kriptovaluta nisu regulirana. Zbog toga treba biti izrazito oprezan kod ulaganja u kriptovalute. Također, ono što još uvijek muči prosječne ljude i ulagače je što je uopće kriptovaluta, čemu služi i kako se do nje dolazi. Više o tome možete pročitati ovdje.

I za kraj jedna sasvim neočekivana vrsta ulaganja – LEGO kocke

Prema najnovijem istraživanju Visoke škole ekonomije iz Rusije (HSE University - Higher School of Economics Moscow) neuobičajeni načini ulaganja kao što su sakupljanje igračaka mogu donijeti velike prihode. Prema njihovom istraživanju cijene polovnih Lego kompleta trenutno rastu 11% godišnje, više od zlata, dionica, obveznica. Studija koja je proučavala cijene 2322 različita Lego kompleta od 1987. do 2015. godine, pokazuje da su čimbenici poput ograničene proizvodnje, kolekcionarskih posebnih izdanja i nestašice na sekundarnom tržištu značajno povisili cijene tijekom godina.

Pripremio: Marko Oskoruš

Photo: Pixabay