Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030.
Trenutno je na e-Savjetovanja dostupan Prijedlog Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030. Radi se o strateškom dokumentu za utvrđivanje okosnice razvoja ekološke poljoprivrede i akvakulture u RH u sljedećih godinama. Osnovne informacije o prijedloga plana pročitajte u nastavku.
Definirana je vizija razvoja ekološke poljoprivrede i akvakulture do 2030. godine koja glasi „Održiv i konkurentan sektor hrvatske ekološke poljoprivrede i akvakulture, usklađen sa standardima visoke kvalitete te podržan učinkovitim upravljanjem prirodnim resursima i digitalizacijom." Također, definirani su i posebni ciljevi kao odgovor na identificirane prioritete i razvojne potrebe.
Posebni ciljevi:
a. Povećanje informiranosti i svijesti dionika u sustavu ekološke poljoprivrede i akvakulture
b. Poticanje uključivanja većeg broja proizvođača u ekološku poljoprivredu i akvakulturu
c. Jačanje lanca vrijednosti ekološke poljoprivrede i akvakulture
d. Podupiranje aktivnosti istraživanja i razvoja
e. Doprinos smanjenju emisija stakleničkih plinova, očuvanju bioraznolikosti, očuvanju tla, vode i zraka od onečišćenja iz poljoprivrede
Usporedbom ekološkog sektora RH i ekološkog sektora EU utvrđeno je sljedeće:
- poljoprivredne površine namijenjene ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj bilježe snažan i kontinuiran rast, ali se još uvijek nalaze ispod prosjeka Europske unije
- Hrvatska prati trendove na razini EU po pitanju strukture poljoprivrednih površina koje se koriste za ekološku proizvodnju
- Hrvatska bilježi najveći rast u broju proizvođača na razini EU-a u razdoblju od 2012. do 2019. godine
- Hrvatska bilježi razlike u ekološkom uzgoju životinja u odnosu na EU, a ekološka proizvodnja u akvakulturi još uvijek zaostaje za ostalim načinima ekološke proizvodnje diljem Europske unije
- prihodi od maloprodaje proizvoda ekološke poljoprivrede u EU su u konstantnom porastu dok u RH isti stagniraju
- prevlast velikih maloprodajnih trgovina za prodaju ekoloških proizvoda prisutna je u Hrvatskoj i većini država članica EU-a
- voće i začini proizvedeni na ekološki način su namirnice koje se najviše uvoze u RH i EU iz trećih zemalja
- potrošnja ekoloških poljoprivrednih proizvoda uvelike ovisi o platežnoj moći kupaca te cijeni samih ekoloških proizvoda
- razni primjeri marketinških strategija za prodaju ekoloških proizvoda u EU predstavljaju primjere dobre prakse koje i hrvatski proizvođači ekoloških proizvoda, ali i ostali dionici u ekološkom sektoru mogu koristiti za poticanje kupovine ekoloških proizvoda
- Eko-agroturizam u Hrvatskoj tek je u začecima dok u EU isti postaje sve popularniji.
U sklopu Nacionalnog akcijskog plana definirano je sedam grupa mjera:
01. Prijenos znanja (edukacija, savjetovanje)
02. Proizvodnja i prerada poljoprivrednih proizvoda
03. Ekološki sjemenski i sadni materijal
04. Udruživanje proizvođača i trženje ekoloških proizvoda
05. Potražnja ekoloških proizvoda
06. Istraživanje i razvoj novih tehnologija
07. Ekološka poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
Svi zainteresirani mogu pročitati prijedlog plana te dati svoj doprinos u obliku komentara.
Aktualne natječaje za poljoprivrednike možete pronaći ovdje.
Photo: Pixabay