Nacionalni plan oporavka i otpornosti i zašto treba ulagati u privatni sektor

Hrvatska udruga poslodavaca organizirala je više konferencija na temu mogućnosti koje EU fondovi pružaju privatnim poduzetnicima, s posebnim fokusom na Fond za oporavak i otpornost putem kojeg će Hrvatskoj biti dostupno 6,3 milijardi eura bespovratnih sredstava, uz još 3,37 milijardi eura povoljnih zajmova, a 09.03.2021. održana je završna konferencija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Konferencije su održane kako bi se poslovna zajednica upoznala s trenutnim planovima i mogućnostima koje se pružaju kroz novi Višegodišnji financijski okvir i Nacionalni program oporavka i otpornosti.

Iako su iznese određene informacije vezane za korištenje sredstava, ono što brine privatni sektor je manjak komunikacije i konzultacija Vlade RH, Ministarstava i donosioca odluka sa najvažnijim dionicima, odnosno predstavnicima privatnog sektora koji još nemaju informacija kako će taj plan oporavka i otpornosti izgledati. Zna se samo da će se sredstva usmjeravati na digitalizaciju i zelene politike te na reforme.

Koliko će novca dobiti privatni sektor?

Ono što je podiglo buru u javnosti su različite spekulacije koliko će sredstava iz tog plana i Fonda za oporavak i otpornost dobiti privatni sektor, a koliko javni sektor. Prema prvim informacijama baratalo se sa iznosima između 7% i 10% ukupnih bespovratnih sredstava. Na te projekcije burno su reagirali gospodarstvenici, poduzetnici i Hrvatska udruga poslodavaca koji traže da se 50% ukupnih sredstava iz Fonda za oporavak i otpornost usmjeri na projekte poduzetnika, a da od tog iznosa 80% budu bespovratna sredstva.

Nekakav konačni sud dao je premijer Andrej Plenković koji je izjavio da će privatnom sektoru ići oko 30% ukupnih sredstava iz Fonda. Ono što nije razjašnjeno je koliko će od toga iznositi bespovratna sredstva, koliko povoljni zajmovi. Također, dodatnu zbrku oko tih brojki prouzročio je ministar Marić koji je krajem veljače izjavio da će poduzetnici biti uključeni i kroz sudjelovanje u postupcima javnih nabava koje će provoditi javni sektor.

Važno je naglasiti da sudjelovanje hrvatskih tvrtki u postupcima javnih nabava i nabava hrvatskih proizvoda i usluga, iako vrlo pohvalno, ne predstavlja investicije i podloge za daljnji rast i razvoj gospodarstva. Također, na javne nabave se mogu javljati i strane tvrtke te se vrlo često događa da upravo strane tvrtke postanu dobavljači ili izvođači radova. Najbolji primjer za to je izgradnja cesta, željeznica (radove izvode Austrijske, Grčke, Turske tvrtke).

Zbog svega toga cijeli privatni sektor traži više bespovratnih sredstava kako bi lakše prebrodili ovu krizu i kako bi konačno počeli dostizati zemlje s kojima se volimo uspoređivati, ali i kako bi se maknuli sa začelja zemalja Europske unije po gospodarskim pokazateljima.

Poduzetnici znaju kako kvalitetno utrošiti dostupna sredstva

Ukupnih 9,67 milijardi eura dostupnih iz Fonda za oporavak i otpornost mora se utrošiti do kraja 2026. godine. S obzirom da Plan oporavka i otpornosti na temelju kojeg će se povlačiti ta sredstva još nije objavljen i ne zna se u što će se ulagati i u kojoj mjeri, 2026. godina je jako blizu i potrebno će biti puno znanja i volje da se ta sredstva i iskoriste.

Poduzetnici zasigurno znanja i volje imaju. Prema anketi koju je proveo HUP, od 1700 poduzetnika njih 68% ima pripremljene projekte za ulaganja u izgradnju, razvoj, inovacije, digitalizaciju u vrijednosti 42 milijarde kuna. To bi značilo da skoro cjelokupna alokacija bespovratnih sredstava iz Fonda se može utrošiti u projekte poduzetnika.

Ali neće.

Iako je i javni sektor izrazito važan, posebno zdravstveni sektor u ovo pandemijsko vrijeme, te sektor obrazovanja, samo privatni sektor može osigurati zapošljavanje, stvaranje nove, dodane vrijednosti. Privatni sektor je agilniji, brže i bolje koristi sredstva iz EU fondova. Poduzetnici točno znaju što im treba da bi unaprijedili svoje poslovanje. Poduzetništvo najefikasnije troši sredstava, a dobar pokazatelj je i to da su sredstva iz prethodnog financijskog razdoblja usmjerena na poduzetništvo najbrže utrošena i utrošena u cijelosti.

Isto tako, poduzetnički projekti sufinancirani iz EU fondova ne financiraju se sa 100%, već poduzeće mora sudjelovati u svakom projektu s vlastitim učešćem. Na svaku kunu uloženu iz EU sredstava poduzetnici moraju uložiti vlastite 3-4 kune kako bi se projekt proveo, odnosno kako bi se unaprijedilo poslovanje, povećala konkurentnost, otvorila nova radna mjesta.

Također, važno je ulagati u istraživanje i razvoj. Hrvatska trenutno ulaže oko 1% BDP-a u istraživanje i razvoj dok je prosjek EU 2,2%. Prema podacima EUROSTAT-a, od 1 kune uložene u istraživanje i razvoj, 4/5 sredstava dolazi privatnog sektora, te je izrazito važno poticati tvrtke da ulažu, istražuju, inoviraju. Hrvatska poduzeća moraju tražiti svoje kupce na vrlo kompetitivnim inozemnim tržištima i zato je važno ulagati u njihovu konkurentnost, učinkovitost, opremljenost, korištenje novih tehnologija, digitalizaciju poslovanje, inovacije. Ovdje je dobro prihvaćena vijest da će se dodatnih 500 milijuna kuna realizirati na projekte u sklopu poziva IRI 2.

Privatni sektor je jedina poluga u državi koja ima dovoljnu snagu da inzistira na reformama

Raspodjela sredstava iz fondova EU ne treba brinuti samo poduzetnike koji će se prijavljivati za ta sredstva i koji će ulagati EU sredstva u istraživanje, razvoj, digitalizaciju, zelene tehnologije, zapošljavanje. O tome trebaju brinuti svi poduzetnici, gospodarstvenici, financijske institucije i svi oni koji su izravno povezani sa privatnim sektorom.

Upumpavanje ogromne količine novaca u državne "inicijative" i državna poduzeća samo odgađa provođenje reformi. Jer zašto bi se mijenjali kad ovako (više nego) dobro žive? S druge strane, privatni sektor je jedina poluga u državi koja ima dovoljnu snagu da inzistira na reformama i tu snagu treba dodatno ojačati - tehnološki osnaženi poduzetnici, s većim pristupom inozemnom tržištu jedini mogu primorati državu da se reformira.

I u tome leži problem. Milijarde koje će „pasti s neba“ bilo privatnom, bilo javnom sektoru moraju biti uložene pametno, sa jasnom svrhom i ciljem jačanja gospodarske aktivnosti, stvaranja kvalitetnih radnih mjesta. Ali samo realni sektor može podići Hrvatski iz gliba u kojem se trenutno nalazi. A bespovratna sredstva iz Fonda za oporavak i otpornost moraju poslužiti kao zamašnjak jačanja gospodarstva, povećanja otpornosti i prevladavanje krize.

Piše: Marko Oskoruš, konzultant za EU fondove

Photo: Pixabay