Nacionalni plan razvoja otoka 2021.- 2027. i Akcijski plan 2021.- 2023.

Nacionalni plan razvoja otoka predstavlja srednjoročni akt strateškog planiranja kojim se definira provedba ciljeva razvoja Hrvatske na području otoka. Planom se želi održati kontinuitet postojanja i provedbe politike razvoja otoka.

Nacionalni plan sadrži 17 otočnih programskih područja:

• prometno povezivanje (pomorski, cestovni i zračni prijevoz)
• vodoopskrba i odvodnja
• gospodarski razvoj i poduzetništvo
• demografska obnova
• poljoprivreda, ribarstvo i lovstvo
• gospodarenje otpadom
• zdravstvena zaštita i razvoj telemedicine
• elektroničke komunikacijske mreže vrlo velikog kapaciteta
• zaštita prirode i okoliša
• kultura i očuvanje kulturne baštine
• predškolski odgoj, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje i znanost
• čista energija, energetika, obnovljivi izvori energije, ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama
• socijalna skrb
• razvoj civilnog društva
• turizam
• stambeno zbrinjavanje
• zaštita i korištenje malih povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića.

Srednjoročna vizija razvoja glasi:

Hrvatski otoci su nacionalna posebnost, poželjni za život, povezani i samodostatni, koriste svoje potencijale i resurse na načelima održivog razvoja. Jadransko more i otoci jesu vrijedan teritorijalni kapital Hrvatske.

Postavljeni prioriteti javne politike u srednjoročnom razdoblju su:

• Kvaliteta življenja i dostupnost javnih usluga na otocima

Ciljevi: Unaprjeđenje kvalitete i dostupnosti zdravstvenih i socijalnih usluga stanovnicima otoka, Jačanje ljudskih potencijala u funkciji demografske i gospodarske revitalizacije

• Održivi razvoj otočnog gospodarstva

Ciljevi: Poticanje poduzetničkog okruženja i jačanje konkurentnosti otočnog gospodarstva, Razvoj otočnih proizvoda i usluga

• Pametno i održivo upravljanje otočnim resursima i okolišem

Ciljevi: Povećanje dostupnosti komunalne infrastrukture i unaprjeđenje sustava održivog gospodarenja otpadom, Razvoj i poticanje izgradnje sustava obnovljivih izvora energije, uporaba čiste energije i energetske učinkovitosti, Zaštita prirode i okoliša, smanjenje rizika te ublažavanje posljedica i jačanje otpornosti na klimatske promjene, Održivo korištenje i revitalizacija ukupnog otočnog prostora, kulturne baštine i otočnog identiteta

• Mobilnost i povezivost otočnog prostora

Ciljevi: Unaprjeđenje IKT infrastrukture na otocima i digitalizacija, Poboljšanje otočne povezanosti

Postoje tri upravne razine nositelja razvojne politike: nacionalna, regionalna i lokalna.

Središnji nositelj otočne razvojne politike na nacionalnoj razini je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, tj. Uprava za otoke. Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija čine regionalnu razinu nositelja otočne razvojne politike. Lokalnu razinu čini 51 jedinica lokalne samouprave na otocima i 8 jedinica lokalne samouprave na kopnu koje u svom sastavu imaju otoke.

Projekti na otocima financirat će se iz proračunskih izvora i sredstvima EU.

Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije

Photo: Pixabay