Otkaz zaposlenicima ne mora biti jedina opcija

Danas je teško donijeti odluku o otkazu ili zadržavanju radnika s obzirom na situaciju s COVID-19 pandemijom. Ono što je pandemija uzrokovala je vrijeme neizvjesnosti i rizika za poslovanje domaćih poduzeća, ali jedno je sigurno, ona je pogodila najviše mikro i male poduzetnike. Sada se nameće pitanje, pad obujma poslovanja, troškovi se gomilaju, kako riješiti ili smanjiti troškove?

Ukoliko ste se odlučili da ne možete zadržati radnika i dati mu otkaz, morate znati da imate još opcije prije samog otkaza kao što su smanjenje plaće, stavljanje na minimalac ili skraćivanje radnog vremena te neplaćeni godišnji odmor.

Ako vam se čini primamljivija ova opcija o iskorištavanju neplaćenog godišnjeg odmora jer imate dovoljno robe na zalihi ili imate druge izvora prihoda, bitno je za spomenuti da se neplaćeni godišnji odmor koristi na zahtjev radnika.

Ako se ipak odlučujete za smanjenje radnog vremena, postoje dvije opcije.

Prva opcija je skraćivanje radnog vremena za koju Republika Hrvatska daje potporu poslodavcima koji se odluče za tu opciju. Ako je zabilježen pad, ili se očekuje pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati svih radnika zaposlenih na puno radno vrijeme, može se zatražiti ova potpora.  

Poslodavac je dužan isplatiti punu plaću i mora platiti javna davanja prema  isplaćenoj plaći, a na temelju toga Hrvatski zavod za zapošljavanje naknadno dodjeljuje potporu do najviše 2.800 kn s time da se zahtjev za potporu mora podnositi svaki mjesec. Ova mjera se može iskoristiti samo za zaposlenika koji su zaposleni na puno radno vrijeme i nisu zaposleni na daljinu tj. rad od kuće.

Poslodavac za vrijeme korištenja Potpore ne smije:

• određivati prekovremeni rad radnicima za koje je dodijeljena potpora;
• zapošljavati radnike na radna mjesta koja mogu obavljati radnici za koje koristi potporu;
• koristiti rad ustupljenih radnika odnosno povremeni rad učenika ili studenata;
• ugovoriti ili naložiti rad na izdvojenom mjestu rada (rad na daljinu) radnicima za koje je dodijeljena potpora

Druga opcija je prebacivanje radnika s punog radnog vremena na pola radnog vremena, tj. na rad sa polovicom punog radnog vremena. Pravo na rad s polovicom radnog vremena mogu ostvariti:

• zaposlena majka (radnica) – po proteku obveznog roditeljskog dopusta, majka ima pravo raditi polovicu radnog vremena najduže do navršenih 9 mjeseci života djeteta
• jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja – po iskorištavanju roditeljskog dopusta ima pravo na rad s polovicom radnog vremena ukoliko je prema nalazu doktora primarne zdravstvene zaštite djetetu potrebna pojačana njega i briga
• jedan od (samozaposlenih i zaposlenih) roditelja djece s težim smetnjama u razvoju ima pravo na polovicu radnog vremena do 8. godine djetetova života

Zaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji koristi pravo na rad s polovicom radnog vremena, ima pravo na novčanu naknadu u visini isplaćene plaće umanjene za doprinose mirovinskog osiguranja, predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, ima pravo na novčanu naknadu obračunatu u visini 50% od osnovice za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za osnovu po kojoj je roditelj prijavljen na obvezno zdravstveno osiguranje i za razdoblje na koje se naknada odnosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja odnosno 50% od izabrane više mjesečne osnovice za obračun doprinosa pod uvjetom da je početak primjene više osnovice najmanje šest mjeseci prije početka korištenja ovoga prava, prema podacima Porezne uprave.

Kada ništa drugo ne možete osim da svoje zaposlenike otpustite ili barem dio njih, trebate znati kako dati otkaz.

Postoje nekoliko vrsta otkaza, a to su:

• Redoviti otkaz koji je poslovno uvjetovan
  • Ovaj otkaz slijedi ukoliko prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskog, tehničkog ili drugog razloga
• Redoviti otkaz koji je osobno uvjetovan
  • Ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti
• Otkaz skrivljen ponašanjem radnika
  • Ako radnik krši obveze iz radnog odnosa, obveza poslodavca je pisano upozoriti radnika prije otkazivanja te omogućiti radniku iznošenje obrane
  • Radnik nema pravo na otpremninu
  • Upola kraći otkazni rokovi
• Izvanredan otkaz
  • Bez obveze poštivanja otkaznog roka
  • Ako nastavak radnog odnosa nije moguć zbog teške povrede obveze iz radnog odnosa, zbog neke druge činjenice
  • Izvanredno mogu otkazati i poslodavac i radnik

Ne odgovara vam skraćeno radno vrijeme ? Kako zaposleniku dati otkaz?  Ovdje možete pronaći više odgovora.

Pripremila: Jasmina Papec

Photo: Rawpixel