Portal za poduzetnike, mikro i mala poduzeća
Vodi li demografski slom ka gospodarskom slomu?

Pad broja stanovnika i utjecaj na ekonomiju

Datum objave: 02. veljača 2022.

Još se ne stišavaju reakcije na podatak da je u 2021. godini Hrvatska imala 3.888.529 stanovnika, koliko je utvrđeno provedenim popisom stanovništva, odnosno gotovo 400.000 manje u odnosu na 2011. godinu.

Čak su i razvijene sredine izgubile na stanovništvu, pa tako grad Zagreb ima 2,54% manje stanovnika, Split 8,6%, Rijeka čak 15,5%. I naše najrazvijenije županije su zabilježile velike minuse u broju stanovnika. Pa tako Istarska županija ima 5,89% manje stanovnika u 2021. godini  u odnosu na 2011., Međimurska županija 6,98% manje, Varaždinska županija 8,92% manje, Zagrebačka županija 5,16% manje. (Izvor: dzs.hr)

S obzirom na takve brojke u našim gospodarski najrazvijenijim sredinama, zaista se može reći da su manje razvijene sredine doživjele demografski slom. Npr. Vukovarska srijemska županija od 2011. do 2021. godine izgubila je gotovo jednu petinu ukupnog stanovništva, odnosno 19,54% manje je ljudi sad nego prije 10 godina, što je izrazito veliki postotak. I druge slavonske županije bilježe veliki pad broja stanovnika.

Razloga za ovakvu demografsku sliku je mnogo, od gospodarskih kretanja, odnosno (ne)mogućnosti pronalaska kvalitetnog radnog mjesta, (ne)mogućnosti rješavanja stambenog pitanja, otežani pristup osnovnim javnim uslugama, visina primanja, administrativne prepreke… Sve to utjecalo je na iseljavanje mladih u razvijenije zemlje EU. Uz to, Hrvatska već desetljećima bilježi negativni prirodni prirast. Tako je 2011. bilo 41.197 živorođene djece i 52.096 umrlih. U 2019. godini imali smo 36.135 živorođene djece i 51.794 umrlih. Negativan prirodni prirast vodi ka starenju stanovništva. Prosječna starost stanovništva RH u 2019. godini iznosila je 43,6 godina. (Izvor: dzs.hr). Prosječna dob u Europi je 43 godine, a prosječna globalna dob je 31 godina.

Kako će se negativni trendovi u broju stanovnika odraziti na hrvatsko gospodarstvo u narednom razdoblju?

Kratkoročno, trendovi će biti pozitivni. Porasti će realni BDP po stanovniku (prema projekcijama, realni BDP po stanovniku mogao bi iznositi 68%-69% europskog prosjeka, dok je u prošloj godini on bio na 64%), rast će stopa zaposlenosti (omjer bi mogao rasti preko 70% čime bismo se približili prosjeku EU). Kroz ove pokazatelje možda ćemo se odlijepiti od dna ljestvice razvijenosti i ekonomskih pokazatelja zemalja EU i približiti se prosjeku EU. No, dok druge zemlje napredak i konvergenciju prema europskoj razini razvoja primarno ostvaruju rastom BDP-a, Hrvatska to čini padom broja stanovnika, ističe ekonomski analitičar Velimir Šonje. (Izvor: Arhivanalitika.hr)

Realniju sliku daju na kretanja u određenim gospodarskim granama, posebice turizmu. Uz iznimku pandemijske 2020. godine, prethodnih nekoliko godina turistički sektor vapi za kvalitetnim radnicima. Ovo je bila prva naznaka kako će smanjenje broja stanovnika utjecati na gospodarska kretanja. Iako se nedostatak radne snage pripisivao malim primanjima i nevoljkosti nezaposlenih da rade u sezoni, moglo se iščitati da to nije jedini razlog nedostatka radne snage.

Prema rezultatima ankete koju je provela Hrvatska udruga turizma među članovima, u 2021. godini turističke kompanije propustile su uprihoditi 100 milijuna eura zbog manjka radnika. Taj čisti gubitak za hrvatski turizam mogao bi ove godine biti puno veći, a dugoročne bi posljedice za turizam, zbog nemogućnosti održavanja kvalitete i konkurentnosti ponude u odnosu na konkurenciju, mogle biti puno ozbiljnije.

Slična je situacija i u sektoru građevinarstva koje također zadnjih nekoliko godina vapi za radnom snagom. A ubrzavanjem obnove od potresa, kada jednom zaista krene, taj nedostatak će biti i još izraženiji.

Gotovo sve gospodarske grane su pogođene nedostatkom radne snage i izravni gubici u gospodarstvu brojit će se u milijardama eura.

Značaj stanovništva za gospodarski razvoj?

Stanovništvo za svaku zemlju predstavlja značajan gospodarski resurs. To se ponajprije odnosi na stručne sposobnosti, znanja i vještine koje se izražavaju kao intelektualni kapital. U današnjim uvjetima poslovanja i prema stupnju tehnološkog razvoja, takav kapital postaje sve važniji i sve više dolazi do izražaja. U takvim uvjetima upravo ljudski faktor postaje dominantan faktor gospodarskog rasta. Viši stupanj formalnog obrazovanja, organizacijske i komunikacijske sposobnosti, poznavanje suvremene informatičko-komunikacijske tehnologije, te analitičke sposobnosti povećavaju zapošljivost i konkurentnost, odnosno kvalitetu ljudskih potencijala.

No, ako taj ljudski potencijal ode u Irsku, Njemačku, Austriju, gubi se sami temelj budućeg gospodarskog rasta i razvoja te je gospodarstvo osuđeno na djelatnosti manje dodane vrijednosti, a društvo na manja primanja, nižu razinu kvalitete usluga, slabiju kupovnu moć itd.

Također, zbog negativnog prirodnog prirasta stanovništvo u Hrvatskoj je sve starije, a što dovodi do smanjenja ljudskog potencijala, ali i većih troškova za državu. Starenje stanovništva utječe na povećanje javnih izdataka za zdravstvo, socijalnu skrb, mirovinski sustav. Prva izravna posljedica je negativno kretanje tržišta rada. 

Prema tome, značaj stanovništva za gospodarski rast i razvoj zemlje je nemjerljiv, te je pod hitno potrebno zaustaviti i preokrenuti negativne trendove. Jer u protivnom nas u sljedećih nekoliko desetljeća čeka gospodarska katastrofa.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u prosincu 2021. godine bilo je 1.571.672 osiguranika, 1.232.601 umirovljenika. Odnos broja osiguranika i broja umirovljenika je 1 umirovljenik na 1,28 zaposlenih. Da bi sustav nesmetano funkcionirao potrebno je barem 2 zaposlenika na 1 umirovljenika, što se za sada čini nedostižno. Kao što je već spomenuto, starenjem stanovništva povećavaju se izdaci za zdravstvo, socijalnu skrb, mirovinski sustav. Prema podacima Eurostata udio stanovništva u dobi od 65 godina ili više u razdoblju od 2009. do 2019. godina na u Hrvatskoj povećao se za 2,7 postotna boda.

Iseljavanjem radno sposobnog stanovništva smanjuje se broj zaposlenih i onih koji uplaćuju u državni proračun, što znači smanjenje prihoda države. Starenjem stanovništva raste broj umirovljenika i korisnika različitih zdravstvenih i socijalnih usluga, mirovinskog sustava. Zbog toga država sve teže podmiruje troškove, zdravstvene usluge postaju sve lošije, mirovine sve manje, životni standard značajno pada. To je ono što nas čeka ako ne preokrenemo trendove.

 

Pripremio: Marko Oskoruš

Photo: Pixabay

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj

VIŠE INFORMACIJA

Interesiraju Vas poticaji za poduzetničke projekte iz EU fondova? Možemo Vam pomoći.

Saznaj više

Newsletter
Prijavite se na naš newsletter i redovno primajte informacije za još uspješnije vođenje tvrtke.

Imate pitanje za naše poslovne savjetnike?

Pošaljite svoje pitanje