Raste popularnost coworking prostora u Hrvatskoj

Coworking prostori postoje u Hrvatskoj već neko vrijeme, no nastupom pandemije korona virusa, zatvaranjima i socijalnom distancom činilo se da takve prostore čekaju teški dani.

Iako su nesumnjivo imali teških dana, oni su trajali znatno kraće, a oporavak je znatno brži, te se bilježi povećani interes za coworking prostorima, a otvaraju se i novi prostori.

No, kako je sve počelo?

Coworking pokret je krenuo oko 2005. u San Franciscu. Kad je nekolicina ljudi ostala bez stalnog posla i kada su počeli održavati susrete koje su zvali „jelly sessionima“. Počeli su raditi u kafićima, no shvatili su da je to dobro sa socijalnog aspekta jer se smanjio taj osjećaj izoliranosti, ali nalaziti se s klijentima u kafiću, nije ostavljalo profesionalan dojam. Iz čiste je potrebe nastao prvi coworking prostor. (plaviured.hr/coworking)

Ideja coworkinga je nastala iz potrebe da ljudi koji funkcioniraju kao freelanceri, odnosno nezavisni profesionalci, pronađu mjesto gdje mogu obavljati svoje svakodnevne poslovne zadatke, održavati sastanke s klijentima, gdje se mogu umrežiti, doći do novih poslovnih prilika i kontakata, dobiti povratnu informaciju o svom radu, educirati se i biti integrirani u profesionalnu zajednicu. Coworking je jedna od mnogih ekstenzija „ekonomije dijeljenja“ bazirane na razmjeni i dijeljenju resursa među članovima određene zajednice. Na taj način ostvaruje se značajna ušteda, a i potenciraju se same mogućnosti resursa, kako fizičkih, tako i intelektualnih, što znači da se razmjenjuju kontakti i informacije. (plaviured.hr/coworking)

U vrijeme pandemije mnogo je ljudi bilo prisiljeno napustiti svoje urede i raditi od doma. No, mnogima je takav način rada postao pretežak izazov, pa su im ovakvi prostori poslužili kao „bijeg“ iz kućne atmosfere, a koja je i često bila neadekvatna za rad.

Mnogim je radnicima, freelancerima i poduzetnicima postalo privlačno raditi u bolje opremljenim uredima, s fleksibilnim radnim vremenom te okruženi ljudima iz različitih branši s kojima se mogu povezati u zajedničkom kafiću, restoranu ili prostorijama za druženje. Privlačnije, čini se, nego vratiti se u klasičan tip ureda. (lider.media/poslovna-scena/)

Uz  atraktivne coworking prostore koji su se već etablirati na tržištu poput HUB385, ImpactHub Zagreb, BIZkoshnica, Regus, u Zagrebu su u prošloj godini otvoreni novi coworking prostori Wespa Spaces i SquareOne.

Uz to što su svi ovakvi prostori moderno uređeni i opremljeni svom potrebnom opremom te radnim stolovima i uredima, oni imaju uređene i zajedničke prostorije poput kuhinja, soba za sastanke, konferencijskih soba, zona za odmor i igru, a sve kako bi se potaknula fleksibilnost, kreativnost i osiguralo poticajno okruženje.

Ovdje valja istaknuti SquareOne koji ima i prostor namijenjen isključivo ženama, igraonicu za djecu i program podrške samohranim majkama i majkama djece s teškoćama u razvoju.

Ovakvi prostori nisu fokusirani samo na Zagreb, već ih ima po cijeloj Hrvatskoj. Ističu se osječki Poduzetnički inkubator BIOS, Trokut u Šibeniku, a pronaći se mogu u gotovo svakom većem gradu u Hrvatskoj i nekoliko manjih. U Hrvatskoj postoji oko 30-ak coworking prostora.

Osim domaćih ljudi koje privlači ovakav način rada, oni su zanimljivi i digitalnim nomadima, za što je najbolji primjer šibenski Trokut koji je kroz ljeto ugostio preko 40 digitalnih nomada, a prostorni kapaciteti su bili popunjeni u roku 6 mjeseci, izjavila je direktorica Trokuta Diana Mudrinić za Lider.hr.

Vlasnici i direktori takvih prostora ističu da oni neće zamijeniti klasične urede, mogao bi se promijeniti pristup samom uredskom poslu i odnosu prema radnom vremenu, gdje se polako gubi granica radnog vremena od 8 do 16 i sve je veća posvećenost važnosti određenosti posla.

Coworking je idealan za poduzetnike kojima je za posao dovoljno računalo i koji se nemaju u planu širiti te zapošljavati nove djelatnike –  ističe direktor BIOS-a Saša Lamza. Također, prednost coworking prostora je rad s različitih lokacija bez da se izgube produktivnost i kvaliteta rada te bez da se zaposlenici osjećaju izolirano. (Diana Mudrinić, Trokut)

Pripremo: Marko Oskoruš

Photo: Pixabay