Skraćeni radni tjedan

Prema nekim istraživanjima skraćeno radno vrijeme podiže kvalitetu života i produktivnost radnika, smanjuje istovremeno troškove zdravstvenog sustava i zagađenje okoliša, a moglo bi i dovesti do manje bolovanja. Zaposlenici su sretniji, zadovoljniji, provode više vremena s obitelji te mogu više putovati i slično.
Ali realnost nam pokazuje da imamo premalo radne snage, istu moramo uvoziti tako da je malo vjerojatno da će se skoro uvesti takav način rada.

Neke djelatnosti možda mogu organizirati posao u četiri radna dana i omogućiti svojim zaposlenicima 3 slobodna dana tjedno, no u industrijskim pogonima teško da će se tako nešto dogoditi.

Za vrijeme pandemije masovno se počelo više raditi od kuće, pa i nakon pandemije mnogi su ostali raditi od kuće ili rade po takozvanom hibridnom modelu, kombinirajući dane kad rade od kuće, a kad su u uredu.

Skraćivanje radnog tjedna s 5 na 4 dana ne znači nužno skraćivanje broja radnih sati. Možda se samo radi o preraspodjeli pa će umjesto 8 sati dnevno, ljudi raditi 10 sati ta 4 dana, što isto može biti zamorno. Možda je opcija da svatko odabere za sebe, kompromisno rješenje.

U konačnici bitna je produktivnost, izvršavanje zadataka te zadovoljstvo. S obzirom da je svatko individua za sebe, možda u prijelaznom razdoblju svakom prepustiti njegov izbor.

Na popularnoj poslovnoj društvenoj mreži pitali smo sudionike koju opciju za skraćivanje radnog vremena preferiraju kako bi dobili uvid u mišljenje zaposlenika i koji je njihov prefereiran izbor raspodjele radnih sati. Natpolovična većina, 54% ispitanika odabralo je 4dnevni radni tjedan organiziran po 10 sati dnevno, ali na taj način vikend bi trajao 3 dana.

Svega 16% ih je odabralo manje radnih sati raspoređenih u 5dnevni radni tjedan.

Isti postotak, 16% odlučio se za 9satni radni dan od ponedjeljka do četvrtka, ali tada bi u petak radili kraće tj. svega 4 sata. Najmanje ispitanika, ali još uvijek visok postotak, njih 14% odabralo je opciju "nisam za skraćivanje radnog vremena". Ne znamo koji bi tome bili razlozi, ali može ih biti više.

Provjerili smo i što drugi mediji pišu na tu temu, tako Dnevnik piše:

Švedska je, eksperimentirala sa šestosatnim radnim danom i imala različita iskustva.

Islandski eksperiment s četverodnevnim radnim tjednom pokazao je, kako su istaknuli istraživači, ne samo da je moguće raditi manje, već i da su progresivne promjene moguće te su mnogi prešli s 40-satnog na radni tjedan koji traje 35 ili 36 sati.
Španjolska eksperimentira s radnim tjednom od 32 sata u okviru pilot-programa u koji je uloženo 50 milijuna eura.

U Japanu je vlada bila preporučila kompanijama da dozvole radnicima da se odluče za četverodnevni tjedan radi poboljšanja kvalitete njihova života.
U Velikoj Britaniji  krenuo veliki eksperiment u kojem će radnici i radnice dobiti 100 posto iznosa plaće za 80 posto uobičajenih sati rada, s ciljem da budu produktivniji, a riječ je o dijelu svjetske inicijative i provodi se sa sličnim, manjim pokusima u Irskoj, SAD-u, Kanadi i Australiji te Novom Zelandu.

 U Hrvatskoj su neke tvrtke također uvele 4dnevni radni tjedan i nisu se vratile na staro. Prema njihovim tvrdnjama, produktivnost i zadovoljstvo djelatnika je poraslo. Radi se o kreativnim agencijama. Naravno, svako poduzeće, ovisno o djelatnosti kojom se bavi može ili ne, isprobati ovaj način rada te vidjeti koji su učinci na zaposlenike i na poslovanje.

Photo by Pexels