Portal za poduzetnike, mikro i mala poduzeća
EU politike i fondovi

Što nas čeka nakon 2020. godine

EU politike i fondovi - što nas čeka nakon 2020. godine?

Polako ali sigurno približavamo se kraju razdoblja od 7 godina koje se naziva financijskom perspektivom, odnosno onim što volimo nazivati financijskim razdobljem 2014. – 2020., a na temelju kojeg je Hrvatskoj iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova na raspolaganju 10,676 milijardi eura. No, postavlja se pitanje što nakon završetka trenutne financijske perspektive, posebno u pogledu izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske Unije.

U svibnju ove godine Europska Komisija predložila je moderan proračun za razdoblje 2021. – 2027. koji štiti, osnažuje i brani. Predloženi proračun težak je 1.135 milijardi eura, što odgovara 1,11% bruto nacionalnog dohotka 27 država članica EU-a, a što je usporedivo s veličinom tekućeg proračuna za razdoblje 2014. – 2020.  

Prema tome stječe se dojam da izlazak Ujedinjenog Kraljevstva nije imao veliki utjecaj na planiranje budućeg proračuna, no baš i nije tako. Velike promjene dogodile su se u preraspodjeli sredstava članicama, identificiranju novih prioriteta te u preispitivanju područja u kojima su moguće uštede.

Tako Komisija predlaže financiranje novih i hitnih prioriteta kao što su istraživanje, inovacije, mladi, digitalno gospodarstvo, upravljanje granicama, sigurnost i obrana. Prema tome predlaže se  osiguravanje 100 milijardi EUR za istraživanje i inovacije kroz unaprijeđeni program OBZOR Europa,  povećanje sredstava za sigurnost na 4,8 milijardi EUR (trenutno na 3,5 milijardi EUR), za obranu će se osigurati 13 milijardi EUR, sredstva za upravljanje granicama i migracijama će se povećati sa sadašnjih 13 milijardi EUR na 34,9 milijardi EUR, osiguranje sredstava za jačanje Europskog socijalnog fonda (ESF+) i Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji, jačanje europskog kulturnog i kreativnog sektora sa ukupno 1,85 milijardi EUR, udvostručenje sredstava za Erasmus+ na 30 milijardi EUR, te ojačavanje borbe protiv prijevara sa 181 milijun EUR.

Osim toga, u planu su novi programi: Program jedinstvenog tržišta za osnaživanje i zaštitu Europljana vrijedan 4 milijarde EUR, Program Digitalna Europa vrijedan 9,2 milijardi EUR, Svemirski program vrijedan 16 milijardi EUR, Program EUInvest za podupiranje zapošljavanja, rasta i inovacija.

Iako sve ovo zvuči odlično, negdje se moralo i uštedjeti. Tako je novim proračunom predviđeno smanjenje sredstava za zajedničku poljoprivrednu politiku i kohezijsku politiku, za otprilike 5% po politici. Novim proračunom, za regionalni razvoj i  kohezijsku politiku predviđeno je 373 milijarde EUR te 365 milijardi EUR za zajedničku poljoprivrednu politiku. No, ono što veseli u ove dvije politika je najava pojednostavljenja administrativnih zahtjeva, lakše prilagođavanje zahtjevima odnosno povećanje fleksibilnosti te sažetija i jasnija pravila za provedbu programa.

Gdje je tu Hrvatska?

Ovdje je prikazano kako će izgledati programi Europske Unije u narednom razdoblju, no gdje je tu Hrvatska.

Prema planu Europske Komisije Hrvatska bi u razdoblju 2021. – 2027. trebala imati na raspolaganju 9,888 milijardi EUR. U realnim iznosima (koji u obzir uzimaju inflaciju), to je smanjenje od oko 500 milijuna EUR ili 5,5% u odnosu na razdoblje 2014.-2020. No, Hrvatska je još i dobro prošla. Prema novom proračunu najviše će izgubiti Mađarska, Češka i Estonija (svaka po 24% sredstava), zatim Poljska (smanjenje za 23,3%) i Slovačka (smanjenje za 21,7%). No, na drugoj strani postoje članice kojima će se povećati alokacija sredstava, pa će tako Bugarska, Grčka i Rumunjska dobiti 8% više, Italija 6,4% više, Finska 5,1% više te Španjolska 5% više.

U narednom razdoblju, sredstvima dostupnim Hrvatskoj kroz regionalni razvoj i Kohezijsku politiku će se poticati ulaganja usmjerena na 5 glavnih ciljeva:

  • pametniju Europu usmjerivanjem na inovacije, digitalizaciju, gospodarsku preobrazbu i potporu malim i srednjim poduzećima
  • zeleniju Europu bez ugljika, provedbom Pariškog sporazuma i ulaganjem u energetsku tranziciju, obnovljive izvore energije i borbu protiv klimatskih promjena
  • povezaniju Europu, opremljenu strateškim prometnim i digitalnim mrežama
  • socijalniju Europu, provedbom europskog stupa socijalnih prava i podupiranjem kvalitetnog zapošljavanja, obrazovanja, stjecanja vještina, socijalne uključenosti i jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi
  • Europu bližu građanima, podupiranjem strategija vođenih na lokalnoj razini i održivog urbanog razvoja u cijelom EU-u.

Opseg potpore EFRR-a će uključivati: investiranje u infrastrukturu, investiranje u pristup uslugama, u proizvodna ulaganja za MSP-ove, u opremu, softvere i nematerijalnu imovinu, u informacije, komunikacije, studije, networking, suradnju, izmjenu iskustava i aktivnosti uključujući klastere te tehničku pomoć, a između 65% i 85% sredstava iz tog fonda dodijelit će se prvom i drugom cilju.

Kohezijski fond će poticati drugi i dio trećeg cilja. Opseg potpore koji će pokrivati Kohezijski fond uključivat će: investiranje u okoliš, uključujući investiranja u održivi razvoj i energiju koji predstavljaju prednosti za okoliš, investicije u TEN-T (transeuropske transportne veze) i tehničku pomoć.

Ono što bi se također moglo promijeniti je visina nacionalnog udjela u sufinanciranju programa.  Tako se za najsiromašnije regije, koje su ispod 75% europskog prosjeka, predlaže da se projekti financiraju u omjeru 70% iz europskog proračuna i 30% iz nacionalnog proračuna. Obje hrvatske statističke regije spadaju u najsiromašniju kategoriju, što znači da bi se, po prijedlogu Komisije, udio nacionalnih sredstava povećao sa sadašnjih 15 na 30 posto.

Iako još nije donesena konačna odluka o financijskoj perspektivi za razdoblje 2021. – 2027., sa priličnom sigurnošću možemo reći kako će ona izgledati. Ostaje pitanje kako će na prijedlog raspodjele sredstava reagirati najveći „gubitnici“, Mađarska, Češka, Estonija. Ono što je sigurno je da slijede naporni pregovori i dogovori kako bi se cjelokupni proračun definirao i donio u 2019. godini, prije izbora za Europski parlament, a što je želja Europske komisije. Nakon zajedničkog dogovora i usvajanja prijedloga, pravila korištenja fondova postaju obvezujuća za sve države članice, a svaka članica priprema vlastite ciljeve i programske dokumente.

Možemo se jedino nadati da će u budućem programskom razdoblju Hrvatska ispraviti pogreške iz tekućeg razdoblje te da će omogućiti brže i jednostavnije povlačenje 9,888 milijardi EUR bespovratnih sredstva koja će nam biti na raspolaganju u periodu 2021. – 2027. godina.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj

VIŠE INFORMACIJA

Interesiraju Vas poticaji za poduzetničke projekte iz EU fondova? Možemo Vam pomoći.

Saznaj više

Newsletter
Prijavite se na naš newsletter i redovno primajte informacije za još uspješnije vođenje tvrtke.

Imate pitanje za naše poslovne savjetnike?

Pošaljite svoje pitanje