Što traže mlade generacije kao zaposlenici?

Upoznajte slavne generacije 

Vrijeme je da upoznate pojedine generacije i dobijete osjećaj koje su razlike i sličnosti među njima. 

Baby Bommer generaciju čine pojedinci rođeni između 1946. i 1964. godine. Oni u najvećoj mjeri konzumiraju tradicionalne medije kao što su televizija, radio, časopisi i novine. Počeli su da prihvaćaju tehnologiju kako bi ostali u kontaktu s članovima obitelji i prijateljima. 90% generacije ima Facebook profil. Preferiraju korištenje gotovine. Poslijeratni optimizam nakon Drugog svjetskog rata, Hladan rat i Hippie pokret obilježili su ovu generaciju. Pripadnici ove generacije su: predani, samodostatni i konkurentski nastrojeni. 

Generacija X rođena je u razdoblju 1965.-1979./80. Iako čitaju novine, časopise, slušaju radio i gledaju televiziju, provode oko 7 sati tjedno na Facebooku. Iako istražuju i provode određene transakcije online, preferiraju obavljanje transakcija uživo. Kraj Hladnog rata, porast korištenja osobnih računala i osjećaj izgubljenosti između dvije velike generacije oblikovale su pojedince ove generacije. Generacija X je snalažljiva i dobra u rješavanju problema.  

Milenijalci (Gen Y) rođeni su između 1980. i 1994./96. godine. Iako ih 95% gleda televiziju, Netflix je glavni predvoditelj u pružanju usluga gledanja filmova i serija. Ova generacija nema problema s korištenjem mobilnih uređaja iako 32% za potrebe još uvijek koristi računala. Imaju i koriste račune na raznim društvenim mrežama. Nisu lojalni brendovima kao prijašnje generacije. Imaju malo strpljenja za lošu i nedovoljnu uslugu pa vjeruju u brendove s vrhunskom povijesti proizvoda kao što su Apple i Google. Velika recesija, tehnologijski boom interneta i socijalnih mreža te teroristički napadi 11.09.2001. imali su velik utjecaj na ovu generaciju.  Generaciju karakterizira: ovisnost internetom, znatiželjnost, propitkivanje autoriteta, miješanje posla sa zadovoljstvom i vjerovanje da novac ne može kupiti sreću.  

Gen Z čine rođeni od 1997. do 2012. godine. Prosječan član ove generacije dobio je prvi mobitel u 10. godini. Većina pripadnika ove generacije odrasla je igrajući se na mobitelima i tabletima svojih roditelja. Pametni telefoni su im najdraži oblik komunikacije pa ne čudi da u prosjeku provedu oko 3 sata dnevno na mobilnim uređajima. Otvoreni su financijskom obrazovanju i otvaraju račune za štednju u ranijim godinama nego prijašnje generacije. Pametni telefoni, društvene mreže, financijske poteškoće roditelja (Gen X) oblikovali su ovu generaciju. Ovu generaciju karakteriziraju: pragmatičnost, preuzimanje rizika, autentičnost visoke vrijednosti, ambicioznost, preferencija kontakta između osoba i uključenost u zajednicu.  

Generaciju Alfa čine najmlađi članovi društva, točnije oni koji su (će biti) rođeni u razdoblju 2012. - 2025. Tehnologija je dio njihove svakodnevice. Mnogi od njih imaju online školu zbog pandemije i imaju iskustvo online učenja. Događaji kao što su globalna pandemija, pokret za socijalnu pravdu i Brexit utječu na njihovu budućnost. Vjerojatno će njihovo poimanje svijeta i digitalno znanje utjecati na sve manje korištenje gotovine i porast povećanja e-trgovine. 

Milenijalci i Gen Z – kao zaposlenici i poduzetnici 

Pripadnici generacije Gen Z nestrpljivi su, ali bolji u obavljanju više zadataka. Spremni su preuzeti rizik pa su skloniji poduzetničkom riziku. Dobri su timski igrači. Za razliku od njih, Milenijalci imaju veću vjerojatnost da će ući u sustav visokog obrazovanja i poduzeti konkretne korake za štednju. Više su orijentirani na neovisnost nego timski rad.  

Bez obzira na razlike i sličnosti, svaka generacija može nešto naučiti drugu generaciju i ponuditi dodatnu vrijednost.

Deloitte svjetska anketa 2021 – Poziv na odgovornost i akciju

Milenijalci i Gen Z žele budućnost u kojoj se ponaša odgovorno prema planeti i empatično prema populaciji diljem svijeta te podupire jednakost. Privući će ih poslodavci koji imaju pozitivan utjecaj na društvo i daju svojim zaposlenicima mogućnost da se uključe i daju svoj doprinos drugima.

Pokazalo se kako su žene pod većim stresom nego muškarci, više zabrinute zbog financija, jednakosti i diskriminacije. Poslodavci mogu dati svoju podršku primjerice kroz mogućnost fleksibilnog načina rada i potrebne resurse. Također, prilikom zapošljavanja trebalo bi primjenjivati sustave i procese koji su neutralni u pogledu spola i boje kože. Iako je poduzetnicima trenutno u fokusu oporavak, otpornost i dobrobit zaposlenika, ne smije se zanemariti pitanje klimatskih promjena (zaštita resursa, stvaranje dugoročne održive vrijednosti, privlačenje i zadržavanje kvalitetnih mladih zaposlenika). Potrebno je stvoriti kulturu gdje se govori o mentalnom zdravlju za dobrobit zaposlenika kako bi bili zdravi, sretni i produktivni.

Photo: Pixabay