Trebamo li se veseliti 2020. godini?

Može se reći da je 2019. godina bila gospodarski relativno uspješna. Ostvaren je gospodarski rast u Hrvatskoj i EU, pala je nezaposlenost, rasla zaposlenost, rasle su investicije, povlačenje sredstava iz fondova EU. Sve u svemu, bila je dobra godina.

No, kao i mnogo puta do sada, Hrvatska nije iskoristila povoljna gospodarska kretanja da provede reforme, jače potakne strana ulaganja, zaustavi iseljavanje. Hoće li to učiniti u 2020. godini? Možemo sa velikom sigurnošću reći da neće. Uz to, tu je i trgovinski rat između SAD-a i Kine, Brexit, političke nestabilnosti.

Sve to utjecat će na gospodarsku 2020. godinu, te vam stoga donosimo kratak pregled što možemo očekivati u 2020. godini u gospodarskom smislu.

EU

Prema prognozi Europske komisije, sadašnja predviđanja govore da će se bruto domaći proizvod (BDP) u eurozoni povećati za 1,2 % u 2020. i 2021. U usporedbi s ljetnom gospodarskom prognozom iz srpnja 2019. prognozirani je rast manji 0,2 postotna boda u 2020. Kad je riječ o cijelom EU-u, predviđa se rast BDP-a za 1,4 % u 2020. i 2021.

Zaposlenost u EU-u rekordno je visoka, a nezaposlenost je najniža od početka stoljeća. No, otvaranje novih radnih mjesta će vjerojatno usporiti, te se predviđa da će se stopa nezaposlenosti u EU-u stabilizirati na 6,2 % u 2020. i 2021.

Iako se i dalje predviđa gospodarski rast i relativno povoljna gospodarska kretanja, mnogi rizici prijete tom krhkom rastu. Ponajprije to su povećanje trgovinskih i geopolitičkih napetosti te usporavanje kineskog gospodarstva i Brexit.

Saga zvana Brexit polako se približava kraju i na vidiku je izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU, no kakav će to imati utjecaj na cjelokupno gospodarstvo još uvijek je teško prognozirati.

Hrvatska

U Hrvatskoj se u 2020. predviđa daljnji rast BDP-a, no on rast će usporiti na 2,5 % u 2020. i 2,4 % u 2021. Rast BDP-a prvenstveno će se temeljiti na doprinosu domaće potrošnje, odnosno na rastu osobne potrošnje, a rast osobne potrošnje temeljit će se na nastavku rasta zaposlenosti, rasta plaća, niske inflacije te rasta potrošačkih kredita. Pozitivan doprinos osobnoj potrošnji očekuje se i od poreznog rasterećenja.

Očekuje se da će potrošnja kućanstava nastaviti rasti po stopi od oko 3 %, dok bi investicijska aktivnosti predvođena EU fondovima, te investicijama u turizmu i nekretninskom sektoru mogla rasti po stopi od 5 % do 6 %.

Kako i za cjelokupnu EU, tako se i u Hrvatskoj predviđa daljnji rast zaposlenosti i pad stope nezaposlenosti, što će prvenstveno biti potpomognuto rastom investicijske aktivnosti, investicijama u turizmu i nekretninskom sektoru.

Što se tiče poduzetnika, prema njima 2020. godina neće biti posebno dobro, no smatraju da će biti prilično slična 2019. godini, e su zadržali optimizam za poboljšanje cjelokupnog stanja hrvatskog gospodarstva. Posebno se to odnosi na pozitivnu ocjenu općih uvjeta poslovanja u 2020., te na pozitivnu ocjenu rasta investicija, posebno u sektori graditeljstva te zahvaljujući korištenju EU fondova.

Što se tiče turizma i turističke 2020., Hrvatska turistička zajednica očekuje ponavljanje rekordnih turističkih rezultata iz 2019. i zadržavanje pozitivnih trendova.

Ako se dobro iskoriste mnogobrojna međunarodna predstavljanja i događanja, kao što su predsjedanje Hrvatske Vijećem EU i Rijeke kao Europske prijestolnice kulture, možda se i mogu ponoviti rezultati iz 2019., a možda će se nakon toga konačno moći govoriti o turizmu 365.

Iako nas u 2020. očekuje gospodarski rast, pad nezaposlenosti, rast investicija, to ne znači da se imamo čemu veseliti. Mnogobrojni faktori na koje ne možemo utjecati opasno prijete rastu hrvatskog gospodarstva, ali i rastu cjelokupnog gospodarstva Europske Unije. Osim vanjskih faktora, tu su i dobro poznati unutarnji faktori koji ograničavaju jači gospodarski rast (glomazan i spor javni sektor, neprovođenje reformi, izborna godina…).

Prema svemu navedenom, mjesta za optimizam ima, ali za neko veliko slavlje baš i ne.