Trendovi i kretanja u građevinskom sektoru

Građevinarstvo je gospodarska grana koja zauzima vrlo značajno mjesto u hrvatskom gospodarstvu. U Hrvatskoj je 18 730 aktivnih građevinskih poduzeća i više od 105 tisuća zaposlenih. Osim što zapošljava veliki dio radne snage, čini i značajan udio u BDP-u države. Ono povezuje i potiče rad i rast drugih industrija kao što su industrija građevinskog materijala, drvna industrija, metalna industrija, transport, proizvodnja namještaja.

Pandemija COVID-19 na kratko je poljuljala građevinski sektor zbog ograničenog kretanja stanovništva, nedostatka i sve veće cijene građevinskog materijala. Ako i ima na stanju  građevinskog materijala tada je prijevoz skup i dugi je rok dostave. Kako bi spriječila slom građevinskog sektora, Vlada RH je donijela Zaključak o postupanju radi ublažavanja posljedica poremećaja cijena građevinskog materijala i proizvoda.

Iako je sve upućivalo na najgori scenarij, ubrzo je krenula velika ekspanzija. Tijekom 2020. godine izdano je 5717 građevinskih dozvola, a 2021. godine u istom razdoblju 6762 građevinske dozvole. Većina građevinskih dozvola odnosila se novogradnju zgrada, odnosno stanova. U 2021. godini predviđena je gradnja 16 654 stana, što je za 18,3% više nego u 2020. godini.

Shodno najnovijim statistikama, obujam građevinskih radova u veljači 2022. godine u odnosu na veljaču 2021. veći je za 5,2%, a u svibnju 2022. je veći za 4,5% u odnosu na svibanj 2021. godine.

Najnoviji podaci pokazuju da će i ova godina biti još bolja od prethodne. Vrijednost novih narudžaba u prvom tromjesečju 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021. veća je za 16,5%. Vrijednost izvršenih radova s vlastitim radnicima u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje 2021. godine veća je za 7,0%.

A gdje se gradi? Najviše se gradi na obali. Najatraktivnija mjesta za gradnju su Istarska županija, zatim Splitsko-dalmatinska, Zadarska, ali i Osječko-baranjska županija. Vrijednost započetih radova procjenjuje se na 30,3 milijardi kuna.

Velike investicije, sve više radova omogućuju i rast cijene nekretnina. Iz godine u godinu cijena nekretnine rastu što može biti kobno za tržište nekretnina. Cijene stambenih objekata  su u prvom tromjesečju ove godine više za 13,5% u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. Novogradnja bilježi još veći porast cijena! Tako su cijene novih stambenih objekata u 2022. godini u odnosu na četvrto tromjesečje 2021.  godine veće za 9,2%, a u odnosu na prvo tromjesečje 2021. za 20,3%.

Cijene cijene stambenih objekata u odnosu na prvo tromjesečje 2021. godine  u prosjeku su najviše rasle u Gradu Zagrebu (16%), Jadranu (10,9%), a  u ostatku zemlje za 14,4%. Cijena četvornog metra novog stana u 2021. godini  iznosila je 15.500 kuna, a prosječna cijena POS stanova iznosila je 7499 kuna.

Problem u konstantnom rastu cijena nekretnina je taj što bi moglo dovesti do sloma tržišta. Tržište nekretnina uvijek prati ekonomsku situaciju u zemlji. Ako je stabilna situacija, raste cijena nekretnina zbog potražnje i obrnuto.

Kao razlozi ovako enormnog rasta cijene novih kvadrata ističu se povijesno niske kamate na kredite.

Potražnja za nekretninama je sve veća jer se smatra jednim od najsigurnijim ulaganjem. Nekretnina rijetko kad gubi na vrijednosti, dobiva se atraktivan prinos od prodaje ( kod povećanje tržišne vrijednosti), ili iznajmljivanja, niska volatilnost, zaštita od inflacije, iskoristivost. Iako ima svojih prednosti, postoje i negativne strane. Glavni nedostatak ulaganja u nekretnina je slaba likvidnost, transakcijski troškovi, nije pasivni prihod, oštećenja kod najma, propadanje, dodatna financijska ulaganja...

Primjerice, tržište nekretnina imalo je veliki pad uzrokovan recesijom od 2008. godine.  Vrijednost nekretnina prosječno je pala za 20% tijekom 8 godina. No nekretnine su povratile svoju cijenu početkom oporavka gospodarstva. Cijene u Zagrebu su se povećale za 45% u samo 4,5 godine, na Jadranu za 28%, a ostatku Hrvatske za 21%. To je jedan od razloga zašto su sigurna opcija ulaganja jer najmanje gube na vrijednosti, a vrijednost uvijek raste.

Još veća potražnja za nekretninama očekuje se ulaskom u Schengenski prostor.  Schengenski prostor olakšava i ubrzava transport , povećava putovanja. Time bi se omogućile direktne strane investicije što bi se ponajviše moglo odraziti na Istru i Kvarner. Također, pandemija COVIDA-19 naučila nas je da kod nekih zanimanja nije bitno mjesto rada. Osoba može biti zaposleno za poduzeće sa sjedištem u Njemačkoj, a raditi od kuće u Hrvatskoj. Nove tehnologije isto olakšavaju takav rad. Mnoge države nisu ulaskom u Schengen nisu imale probleme s tržištem nekretnina već je to zavisilo o ekonomskoj situaciji zemlje.

Teško je prognozirati hoće li tržište nekretnina doživjeti pad u narednih godinu, dvije. Ulazak u Schengenski prostor i eurozonu otvorit će veliko tržište inozemnih kupaca, time će se povećati kupnja, ali i gradnju stanova i kuća. Kako tržište nekretnina usko prati stanje gospodarstva, moguća je stagnacija/pad cijena i ulaganja no nadajmo se da samo privremeno. Bitno je napomenuti da će građevinarski sektor uvijek imati posla. Bilo da se radi o zgradama, kućama ili prometnoj infrastrukturi, investicije će se nastaviti. Iz prošlosti je vidljivo da vrijednost nekretnina padne, investicije se smanje, ali kad krene oporavak one rapidnu rastu.

Izvori:

Stručni rad Prednosti i nedostaci ulaganja u nekretnine te osvrt na tržište nekretnina u Hrvatskoj

Broj i struktura poslovnih subjekata Državni zavod za statistku

Vrijednost narudžbi Dzs

BDP Ekonomski Institut

Građevinski radovi u 2022. DZS

Cijene stanova DZS 

Zaključak o postupanju radi ublažavanja posljedica poremećaja cijena građevinskog materijala i proizvoda, HGK

Schengen HGK

Foto: Pixabay