Za uspjeh ili neuspjeh tvrtke uvijek je odgovoran management

Počeli ste u garaži s jednim strojem, a danas tvrtke Bernarda i Bernarda Nova zapošljavaju  zajedno 230 ljudi. Što je po vama ključ uspjeha?

Moje devize su red, rad i disciplina. Samo na taj način se može napredovati.  Bitno je raditi na razvoju, investirati u nove tehnologije, brinuti o ljudima, tražiti nova rješenja i završavati započete projekte. Isto tako, važno je reći da iako sam jedini vlasnik tvrtke Bernarda, ne izvlačim dobit nego se dobit redovno reinvestira u proizvodnju, nove projekte, inovacije, poboljšanja. U tome leži dio uspjeha jer ne izvlačim novac u privatne svrhe već ga koristim za daljnji razvoj tvrtke.

Dobitnica ste brojnih nagrada i priznanja za svoj rad, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Što znače te nagrade i priznanja za Vas? Dosad ste primila 60-ak zlatnih medalja za svoj rad.  Najnovija priznanja dobila ste nedavno u Srbiji te na sajmu inovacija u Nȕrnbergu za novi madrac Antiflux Ag.

Svaka nagrada je poticaj za daljnji rad i puno nam znači kod osvajanja novih tržišta, ali i stvara odgovornost jer trebate se održati na toj poziciji. Sva ta priznanja poticaj su nam i motivacija za daljnji rad.

Uspjeli ste na međunarodnom tržištu, tvrtka ima predstavništva diljem Europe. Koja je razlika između poslovanja na stranim tržištima i kod nas?

Mi se razvijamo i rastemo uz pomoć stalnih poboljšanja i inovacija. Nedavno smo osvojili nagradu lider u proizvodnji kreveta i madraca za jugoistočnu Europu od strane gospodarske komore Srbije. Također ovih dana osvojili smo i prestižnu nagradu za inovaciju u Nuernbergu za novi madrac Antiflux Ag. Taj madrac je već osvojio sedam nagrada. Stvar je u tome da ima brojne pozitivne efekte za zdravlje i pomaže ljudima koji između ostalog boluju od GERB bolesti, odnosno, gastroezofagealne refluksne bolesti sa žgaravicom.

Sve te nagrade i priznanja koja primamo olakšavaju nam prodaju na stranim tržištima i daljnji rast. Što se tiče razlike u poslovanju s domaćim i sa stranim tržištima one postoje. Lakše je poslovati s ino kupcima a možemo postići i višu cijenu. Upravo zahvaljujući prihodima od izvoza možemo i našim radnicima ponuditi bolje plaće. Kod nas su plaće na razini prosječne hrvatske plaće što je iznad prosjeka naše industrije. Također, veseli nas i porast hrvatskog tržišta. Gledajući ukupno većinu prihodu ostvarujemo s inozemstvom 70%, u odnosu na 30% s domaćim tržištem. Surađujemo s Rusijom, zemljama Zapadne Europe, susjednim zemljama…

U ovo vrijeme neizostavna su pitanja u vezi radne snage. Kako vi stojite po ovom pitanju? Uspijevati li pronaći dovoljan broj kvalificiranih radnika?

Da, to je velik problem jer se radi o deficitarnim zanimanjima. Mi smo čak organizirali edukacije za učenike sedmih i osmih razreda i nudili im stipendije za određena zanimanja. No, nažalost  od njih 60-tak nitko se nije javio. Danas mladi nisu zainteresirani za obrtnička zanimanja, koja su postala deficitarna. Mi trebamo tapetare, krojače, stolare, a trebat ćemo i nutricioniste, fizioterapeute… te poslove mladi ljudi nažalost ne žele raditi jer misle da će puno fizički raditi, da će imati male plaće. Važno je znati da se danas dobar majstor, dobro plaća. Moram također spomenuti da naši radnici kad dođu u banku, tretiraju ih kao vip klijente jer su naši zaposlenici i zna se da imaju sigurna i dobra primanja. To nam je priznanje, ali i velika odgovornost i briga za ljude i za daljnik razvoj posla. Na managementu je najveća odgovornost da bi tvrtka dobro poslovala.

Kako vidite budućnost tvrtke? Mislite li da će se pojaviti nova kriza na tržištu?

Dalje ćemo se razvijati i osvajati nova tržišta jer kad naiđete na prepreku treba gledati kako ćete ju riješiti, preskočiti, pronaći neko novo rješenje. Početke krize već osjećamo preko njemačkog tržišta jer se prelijevaju problemi koje ima automobilska industrija zbog smanjenog izvoza i kretanja na globalnom tržištu.

Kao i dosad mi ćemo se prilagođavati promjenama i tražiti nova rješenja, nova tržišta i mogućnosti. U slučaju krize pronaći ćemo nove načine poslovanja, a otpuštanje ljudi nam je uvijek zadnja opcija.

Nedavno ste dobili koncesiju za korištenje ljekovite termalne vode, pa osim ljekovite vode i novog hotela, što još posjetitelji i gosti mogu očekivati?

Bit će to hotel više kategorije za ljude veće platežne moći. Smatram da to Varaždinske Toplice zaslužuju. Nakon tri godine uspjeli smo dobiti koncesiju za korištenje geotermalne vode. Sklopili smo već ugovor s bolnicom jer toplovod ide preko njih. Nadamo se dobro budućoj suradnji i podršci. Svima nam je cilj Toplicama vratiti stari sjaj.

U sklopu kafića kojeg otvaramo bit će slastičarnica, a u ponudi će biti pizze prema recepturama odličnog varaždinskog pizza-majstora. Slično kao i u prvom restoranu, hrana se bazira na sezonskoj ponudi i domaćim namirnicama. Namirnice se dobavljaju iz vlastitog OPG-a iz Čazme i ribnjaka ili od lokalnih poljoprivrednih gospodarstava.

Što se tiče radova na hotelu, potrajat će još tijekom 2020. , a krajem godine očekujemo završetak i prve goste hotela. Prije otvorenja moramo odraditi i takozvanu fazu 2, a to je ponovna izgradnja nekoliko starih kuća koje su ovdje bile jer pripadamo pod staru gradsku jezgru i moramo se držati pravila konzervatora.

Nedavno smo od Hrvatskog Telekoma kupili zgradu nekadašnjeg starog vatrogasnog doma. Stražnjim dvorištem ta je zgrada povezana s parcelom na kojoj gradimo hotel. Planiramo je obnoviti i na katu izgraditi dvoranu sa 200 do 250 sjedećih mjesta te povezati s hotelom pa će se ovdje moći održavati i različiti kongresi.  Hotel će imati i bogatu wellness ponudu, slane sobe, saune i slično. U ovaj projekt puno je uključen moj sin koji se više bavi tehničkim stvarima oko izgradnje, a ima i brojne ideje kako upotpuniti ponudu.

Nakon zaokruživanja ove turističke priče u Varaždinskim Toplicama imate li u planu neki novi poduzetnički pothvat?

Nakon što realiziramo ovaj projekt, u planu je hotel za goste treće životne dobi, ali visoke kvalitete i bogatog sadržaja. Ali idemo korak po korak, projekt po projekt. Trebamo prvo ovaj zahvat završiti, onda ćemo krenuti dalje.

Jedna ste od najuspješnijih  poduzetnica u Hrvatskoj. Kako se gledalo na žensko poduzetništvo prije 15-20 godina, a kako danas? Što žene mogu učiniti da budu još bolje poduzetnice, a što društvo/država može učiniti da još više potakne žene na poduzetništvo?

Moje je mišljenje da je danas ženama bitno lakše, veća je podrška okoline, partnera i obitelji, a i društva.  Vidi se veliki napredak u odnosu na prije 20-tak godina. No i dalje se žene trebaju više dokazivati i boriti jer živimo ipak u „muškom svijetu“. Kad se malo bolje pogleda vidi se da su žene jednako sposobne, a u nekim stvarima i bolje od muškaraca. Žene su pedantnije, skromnije, odgovornije, educiranije te su manje sklone rizičnim potezima. Ženama jedino nedostaje malo više samopouzdanja. Moja poruka bi bila: treba imati cilj, poznavati materiju, ne treba se bojati, treba donijeti odluku i krenuti.

Kako provodite slobodno vrijeme? Što Vas veseli te kako balansirate sve svoje obaveze i aktivnosti? Što je za vas uspjeh?

Za mene je odmor druženje s prijateljima, povremena putovanja kruzerom i kvalitetno provedeno vrijeme s mojom obitelji. Volim povremeno otići u kazalište, a voljela bih da je to češće, no raspored mi je uglavnom toliko pun da sam navečer preumorna za dodatne izlaske. Pokušavam živjeti jednostavno i skromno, pomagati zajednici koliko mogu kroz humanitarni rad te mislim da je to način kako biti uspješan i smiren jer stvar je u balansu.

Razgovarala: Kristina Androlić