EU fonfovi i neprofitni sektor (kultura)

Možda jedan od razloga zašto se ne priča o poduzetništvu u kulturi u sklopu EU fondova je taj što je vrlo malo natječaja i poziva (ako ih je uopće i bilo) usmjereno na poticanje poduzetništva u kulturi. 

Europski socijalni fond je jedini fond u sklopu kojeg bi se mogli pronaći prihvatljivi natječaji i pozivi, no on je više usmjeren na zapošljavanje i mobilnost radne snage, socijalno uključivanje, obrazovanje i cjeloživotno učenje.

No, iako nedostaje natječaja iz fondova EU, mora se priznati da se država trudi popuniti tu prazninu preko različitih institucija usmjerenih na kulturni i kreativni sektor, a koje svake godine objavljuju natječaje za razvoj kulturnog i kreativnog sektora. Prvenstveno treba izdvojiti natječaje i pozive Ministarstva kulture, posebno "Javni poziv za poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama" koji se raspisuje svake godine na proljeće. Osim ministarstva kulture, valja izdvojiti programe i javne pozive Hrvatskog audiovizualnog centra koji su ponajviše usmjereni na audiovizualnu djelatnosti i stvaralaštvo. 

Također, valja spomenuti i program Europske komisije "Kreativna Europa" koji potiče europski kulturni i kreativni sektor sa ukupno 1,46 milijardi eura. 

Osim kroz različite natječaje, poduzetništvo u kreativnom i kulturnom sektoru može se razvijati i kroz ESIF zajmove, koji nisu usmjereni samo na industriju, usluge, turizam. Fizičke osobe u procesu otvaranja poduzeća ili postojeća mala i srednja poduzeća koja djeluju u sektoru kulturnih i kreativnih industrija također se mogu prijaviti za ESIF zajam pomoću kojeg mogu nabavljati materijalnu i nematerijalnu imovinu ili ulagati u obrtna sredstva. 

Iako kulturna i kreativna industrija dobiva vrlo malo medijske pažnje, ona je značajna za hrvatsko gospodarstvo, a što pokazuju i sljedeći podaci. Potkraj 2014. godine u ovoj industriji bilo je zaposleno 42.212 osoba, te je za razliku od ukupnog gospodarstva u kojem je u tom razdoblju zabilježen pad zaposlenosti od 9,6%, u kreativnim i kulturnim industrijama pad je iznosio samo 0,5%. Također, zanimljiva činjenica je da obrtnici i samostalni djelatnici u kreativnim i kulturnim industrijama čine 9,6% zaposlenih, dok je prosjek hrvatskog gospodarstva 5,8% (izvor: Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj). Zbog toga vrlo je važno nastaviti financijski poticati razvoj kulturnog i kreativnog sektora.