Vrste otkaza i mogućnosti

Vrste otkaza

Postoje redoviti otkaz i izvanredni otkaz. Poslodavac mora imati opravdani razlog za otkazivanje ugovora o radu. Valjanost otkaza može se osporavati pred sudom. Izvanredni otkaz ne zahtijeva obvezu poštovanja otkaznog roka, ali mora se dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz.

Redoviti otkaz

Oba, zaposlenik i poslodavac, mogu otkazati Ugovor o radu redovitim putem. Zaposlenik može redovito otkazati Ugovor o radu bez navođenja razloga otkaza, ali ima obvezu odraditi otkazni rok propisan zakonom ili određen Ugovorom o radu.

Vrste redovitog otkaza su:

• poslovno uvjetovan otkaz
• osobno uvjetovan otkaz
• otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem zaposlenika
• nezadovoljavanje na probnom radu.

Otkaz mora biti predočen u pisanom obliku i mora se dostaviti osobi kojoj se otkazuje. Ako poslodavac daje otkaz, mora dati i obrazloženje.

Poslovno uvjetovan otkaz

Poslovno uvjetovan otkaz poslodavac daje kada prestaje potreba za obavljanjem određenog posla. Razlozi mogu biti gospodarski, tehnički ili organizacijski. Ovaj otkaz poznat je i kao „tehnološki višak“. Ako poslodavac uruči poslovno uvjetovan otkaz, na istim poslovima ne smije zaposliti drugog zaposlenika šest mjeseci. Zaposlenici koji su prije otkaza radili najmanje dvije godine bez prekida, imaju pravo na otpremninu.

Osobno uvjetovan otkaz

Ova vrsta otkaza može se dati od strane poslodavca ako zaposlenik ne može uredno izvršavati svoje radne obveze zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (pr. zaposlenik ne može obavljati određeni posao zbog bolesti ili ozljede trajnog karaktera). Zaposlenici koji su prije otkaza radili najmanje dvije godine bez prekida, imaju pravo na otpremninu.

Otkaz uvjetovan ponašanjem radnika

Poslodavac može otkazati Ugovor o radu ako zaposlenik krši obveze iz radnog odnosa. Ovakav otkaz može se dobiti za neprimjereno obavljanje ili zapostavljanje obveza iz Ugovora o radu, kršenje radnih prava vezanih uz sigurnost i zaštitu na radu, kašnjenje na posao bez opravdanog razloga, uzrokovanje materijalne štete na imovini poslodavca i sl.

Prije otkaza, poslodavac je dužan pisano upozoriti zaposlenika na obveze iz radnog odnosa i ukazati na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza i omogućiti zaposleniku da iznese obranu ako je to opravdano.

Za ovu vrstu otkaza zaposlenik nema pravo na otpremninu. Otkazni rok se određuje u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih Zakonom.

Otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom roku

Zaposlenik koji nije zadovoljio na probnom radu može dobiti otkaz o radu. Otkazni rok traje najmanje 7 dana.

Prigovor i tužba

Zaposlenik koji smatra da mu je poslodavac nezakonito dao otkaz, može u roku od 15 dana od dana kad je preuzeo odluku o otkazu uložiti prigovor poslodavcu i zahtijevati da se preispita odluka o otkazu. Poslodavac može u roku od 15 dana od kada primi prigovor dati pozitivan odgovor. Ako u zadanom roku poslodavac ne da odgovor ili da negativan odgovor, zaposlenik može u roku od 15 dana podnijeti tužbu pred nadležnim općinskim sudom.

Izvanredni otkaz

Poslodavac i zaposlenik mogu izvanredno otkazati Ugovor o radu sklopljen na određeno ili neodređeno vrijeme.

Izvanredni otkaz se daje kada nastavak radnog odnosa nije moguć zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana. I poslodavac i zaposlenik moraju dokazati postojanje opravdanog razloga, a otkaz se može dati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se otkaz temelji.
Ako zaposlenik da izvanredni otkaz uzrokovan ponašanjem poslodavca, ima pravo na naknadu za slučaj nezaposlenosti.

Prigovor i tužba

Ako zaposlenik smatra da mu je poslodavac nezakonito dao otkaz, može u roku od 15 dana od dana kada je preuzelo odluku o otkazu uložiti prigovor poslodavcu i zahtijevati da preispita odluku o otkazu. Poslodavac može u sljedećem roku od 15 dana od dana kada primi prigovor, na njega pozitivno odgovoriti.
Ako se unutar toga roka uopće ne očituje ili negativno riješi prigovor, zaposlenik može u roku od 15 dana podnijeti tužbu pred nadležnim sudom.

VAŽNO! Ako zaposlenik propustiti ove rokove, gubi pravo ostvarenja svojih prava zatražiti sudskim putem. Izuzetak su novčana potraživanja - za njih ne treba prethodno tražiti ostvarenje prava kod poslodavca, a zastarijevaju za pet godina od dana dospijeća.

Možda Vas interesira: Kad radnik ima pravo na otpremninu?

Samozapošljavanje: Potporu za samozapošljavanje ne mogu dobiti podnositelji zahtjeva kojima je prethodni radni odnos prestao osobno uvjetovanim otkazom, u istoj ili sličnoj djelatnosti za koju traže potporu, ukoliko u međuvremenu nisu postali dugotrajno nezaposlene osobe ili radno neaktivne dulje od 12 mjeseci. Pod dugotrajnom nezaposlenošću smatra se da je osoba prijavljena u evidenciju nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja Zavoda dulje od 12 mjeseci. Podnositelji zahtjeva moraju biti nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju nezaposlenih osoba koju vodi Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Mjere.hr

Poslodavci i (ne)zaposleni mogu iskoristiti mjere HZZ-a. Poslodavci mogu koristiti sljedeće mjere:

• potpore za zapošljavanje
• potpore za obrazovanje/usavršavanje - Obrazovanje nezaposlenih i tražitelja zaposlenja, Osposobljavanje na radnom mjestu i Usavršavanje
• potpore za zadržavanje mjesta
• potpore za proširenje poslovanja.

Zaposlene osobe mogu koristiti potpore za obrazovanje, usavršavanje i osposobljavanje. Nezaposlene osobe imaju 4 mogućnosti:

• potpore za samozapošljavanje
• potpore za zapošljavanje - Pripravništvo (javna služba), Pripravništvo, Pripravništvo - zeleno/digitalno, Javni rad
• potpore za obrazovanje
• potpore za preseljenje.

Novčana naknada za nezaposlene (burza)

Nezaposlena osoba za ostvarivanje prava na novčanu naknadu u Hrvatskoj:

• mora ispuniti uvjet prethodnog rada
• radni odnos joj ne smije prestati njezinom krivnjom ili voljom/obavljanje samostalne djelatnosti ne smije prestati bez opravdanih razloga
• mora se u zakonskom roku prijaviti nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu.

Pravo na novčanu naknadu stječe se ako osoba u trenutku prestanka radnog odnosa, odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti, ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Radi ostvarivanja prava na novčanu naknadu potrebno se prijaviti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa odnosno obavljanja samostalne djelatnosti i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu.

Ako se podnosi zahtjev za novčanu naknadu po prestanku radnog odnosa, visina novčane naknade ovisi o plaći koju je podnositelj zahtjeva ostvario prije prestanka radnog odnosa jer osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek bruto plaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, odnosno službe.

Ako se podnosi zahtjev za novčanu naknadu po prestanku obavljanja samostalne djelatnosti, osnovicu za naknadu čini prosjek osnovice na koju su obračunani i uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja u tromjesečnom razdoblju (tri uzastopna kalendarska mjeseca) koje je prethodilo prestanku Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 60%, a za preostalo vrijeme korištenja 30% od osnovice.

Najviši i najniži iznos novčane naknade je propisan. Aktualna maksimalna naknada iznosi 4.711,00 kn mjesečno za prvih 90 dana i 2.355,50 kn mjesečno za preostalo vrijeme korištenja.

Pravo na novčanu naknadu može se ostvariti u trajanju od 90 do 450 dana. Trajanje novčane naknade ovisi o ukupnom vremenu provedenom na radu:

• 90 dana ako se provelo na radu od 9 mjeseci do 2 godine
• 120 dana ako se provelo na radu više od 2 godine
• 150 dana ako se provelo na radu više od 3 godine
• 180 dana ako se provelo na radu više od 4 godine
• 210 dana ako se provelo na radu više od 5 godina
• 240 dana ako se provelo na radu više od 6 godina
• 270 dana ako se provelo na radu više od 7 godina
• 300 dana ako se provelo na radu više od 8 godina
• 330 dana ako se provelo na radu više od 9 godina
• 360 dana ako se provelo na radu više od 10 godina
• 390 dana ako se provelo na radu više od 15 godina
• 420 dana ako se provelo na radu više od 20 godina
• 450 dana ako se provelo na radu više od 25 godina.

Ako niste, pročitajte intervju o navedenoj temi Viktorija Knežević: Kako sačuvati radna mjesta, kako dati otkaz?

Photo: Pixabay