Koliko hrane bacamo u Hrvatskoj – i kako to promijeniti

Koliko se hrane baca?

Prema dostupnim analizama na razini Europske unije, svaki stanovnik prosječno baci oko 130–140 kg hrane godišnje, a procjene pokazuju da je Hrvatska vrlo blizu tom prosjeku.

Najveći dio otpada ne dolazi iz trgovina ili restorana – već iz kućanstava, koja čine i više od 50% ukupno bačene hrane.

Najčešće se baca:

• voće i povrće (zbog kvarenja)
• kruh i pekarski proizvodi
• kuhani obroci koji ostanu nepojedeni

Koliko to zapravo košta?

Bacanje hrane nije samo ekološki, nego i financijski problem. Procjene pokazuju da prosječno kućanstvo godišnje baci hrane u vrijednosti od nekoliko stotina eura. Drugim riječima — velik dio kućnog budžeta doslovno završava u smeću. Ako uzmemo u obzir da svatko od nas baci cca 120 kg hrane godišnje i ako uzmemo da je prosječna cijena 1kg hrane 3 EUR, to je po osobi 360 EUR. Za jednu obitelj to je nekih cca 1.200 EUR godišnje (3-4 članova obitelji). Ti novci se sigurno mogu bolje iskoristiti.

Zašto uopće bacamo hranu?

Razlozi su uglavnom svakodnevni:

• kupujemo više nego što nam treba
• ne planiramo obroke
• ne znamo kako iskoristiti ostatke (nemamo ideja) 
• pogrešno tumačimo rokove trajanja

Posebno je zanimljivo da se velik dio hrane baca iako je još uvijek sigurna za konzumaciju.

Kako riješiti ovaj problem?

Velik pomak možemo napraviti uz male promjene navika.

1. Planiranje kupnje

• popis prije odlaska u trgovinu
• kupujte količine koje realno možete potrošiti
• izbjegavajte impulzivne kupnje

2. Kreativnost u kuhinji

1. ostatke mesa moguće je pretvoriti u variva ili sendvič
2. povrće iskoristiti za  guste juhe ili wok
3. stari kruh postaju krušne mrvice, tost ili krutoni, 

 Ono što je nekad bila nužnost naših baka, danas postaje pametna navika.

 3. Pametno skladištenje

• zamrzavanje produžuje vijek trajanja hrane
• pravilno čuvanje u hladnjaku smanjuje kvarenje
• označavanje datuma pomaže u kontroli

4. Razumijevanje rokova

Ovo je važno: “najbolje upotrijebiti do” ≠ pokvareno. Mnoge namirnice su sigurne i nakon tog datuma.

Važno je biti svjestan da je bacanje hrane nepotrebno trošenje resursa (voda, energija; povećanje otpada i emisija CO₂ te nepotreban financijski izdatak. Bacanje hrane dakle nije samo pitanje ekologije već pitanje navika, organizacije i svijesti.

Uz samo malo planiranja i kreativnosti moguće je:

• smanjiti količinu otpada
• uštedjeti novac
• pridonijeti održivijem načinu života

Promjena počinje u vlastitoj kuhinji — i često je jednostavnija nego što mislimo. 

Sve više se spominje pojam "održivo kuhanje". Što to znači? Održivo kuhanje podrazumijeva pripremu hrane na način koji smanjuje otpad, štedi resurse i čuva kućni budžet. Temelji se na planiranju obroka, kupnji potrebnih količina, korištenju ostataka i pravilnom skladištenju namirnica. Cilj je maksimalno iskoristiti hranu, smanjiti bacanje i pritom živjeti ekonomičnije i odgovornije prema okolišu. Upravo održivo kuhanje bio bi odgovor na sveprisutni problem bacanja hrane.

Pripremila: Kristina Androlić

Photo: ChatGPT